Skip to main content

Full text of "Cuvari Jugoslavije - Crvena knjiga - Srbi"

See other formats


CUVARI 
JUGOSLAVIJE 



SURADNICI UDBE 

U BOSNI I HERCEGOVINI 



V 



CUVARI JUGOSLAVIJE 

SURADNICI UDBE U BOSNI I HERCEGOVINI 



Posusje, A.D. 2003. 



CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



Izdavac: 
SAMIZDAT 

(vlastita naklada Ivan Beslic) 

Posusje 

Bosna i Hercegovina 

Uredio: 
Ivan Beslic 

Strucni konzultant: 
Boze Vukusic 

Naslovna stranica i oblikovanje: 
Techno - Trogir 



Generalni distributer u BiH: 
AUXILIUM d.o.o. SARAJEVO 

Obala Maka Dizdara 10, Sarajevo 

Tel./fax: ++387- 33-209 281 
E-mail: auxilium@ auxilium.com 

Generalni distributer u RH: 
Klub hrvatskih povratnika iz iseljenistva 

Trg Stjepana Radica 3, Zagreb 

Tel./fax: + +385-1-6151 393 

E-mail: klub-hrv-povratnika-iz-iseljenistva@zg.hinet.hr 



Sva prava pridrzava Ivan Beslic 



CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



CUVARI JUGOSLAVIJE 

SURADNICI UDBE 

U BOSNI I HERCEGOVINI 

IV 



CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



CUVAR1 JUGOSLAVIJE - SURADNIC1 UDBE U BIH 



KAZALO SADRZAJA 



UVODNA RIJEC 9 

PREDGOVOR 13 

CENTAR SDB BANJA LUKA 25 

CENTAR SDB BIHAC 119 

CENTAR SDB DOBOJ 171 

CENTAR SDB GORAZDE 249 

CENTAR SDB LIVNO 305 

CENTAR SDB MOSTAR 313 

CENTAR SDB SARAJEVO 387 

CENTAR SDB TUZLA 487 

CENTAR SDB ZENICA 583 

KAZALO SURADNICKIH IMENA 637 

UMJESTO POGOVORA 641 

BILJESKA O AUTORU 642 



CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



UVODNARUEC 



Postovani citatelju! 

Kao prvo, naglasio bih da zaista nisam ocekivao kako ce me jednog dana 
zapasti obveza i odgovornost predvoditi projekt poput ovog, kojeg su danas rezul- 
tati pred Vama i ogledaju se u cetiri toma knjige Cuvari Jugoslavije - suradnici 
Udbe u Bosnii Hercegovini. Medutim, kad sam stjecajem okolnosti vec dosao u 
priliku prihvatiti se tog posla, nastojao sam ga obaviti sto temeljitije i savjesnije. 
Naravno, to nisam mogao obaviti sam. Zato sam angazirao nekoliko suradnika 
kojima je vrlo poznata problematika jugoslavenskih tajnih sluzbi i njihova rada. 

Medu njima bih posebno istakao savjetodavnu pomoc gospodina Boze 
Vukusica koji je siroj javnosti postao poznat kao autor knjiga o tajnom ratu Udbe 
protiv hrvatskog iseljenistva. Uvazio sam vecinu njegovih savjeta, osim prvog i, po 
njemu najvaznijeg, da razmislim o odustajanju od ovog projekta ili barem 
odgodim njegovu realizaciju, s obzirom da nije moguce u potrebnoj mjeri pred- 
vidjeti sve njegove posljedice. S tim misljenjem se nisam slozio, jer uvjeren sam da 
ce sve posljedice ovog projekta, pa i one trenutno nepredvidive, u konacnici biti 
pozitivne. Gospodinu Vukusicu zahvaljujem na odobrenju da kompilacija uloma- 
ka iz njegovih knjiga posluzi kao predgovor ovoj knjizi, podijeljenoj u cetiri toma 
po sedamstotinjak stranica. 

Zahvaljujem i nekolicini uvazenih strucnjaka iz medunarodnih krugova za 
sigumosno-obavjestajni rad tajnih sluzbi zemalja bivseg komunistickog bloka na 
takoder dragocjenim savjetima i podrsci. 

Ova se knjiga najvecim dijelom sastoji od dokumenata iz baze podataka 
dosjea brisanih operativnih veza i suradnika Sluzbe drzavne bezbjednosti 
Republickog sekretarijata unutrasnjih poslova Socijalisticke Republike Bosne i 
Hercegovine u Sarajevu u razdoblju od 1970. do 1990. godine. Autenticnost doku- 
mentacije, koja sadrzi vise od pedeset tisuca stranica podataka o suradnicima 
Udbe i njihovom djelovanju, utvrdena je provjerom kroz niz arhivskih i drugih 
izvora. 



CUVARI JUGOSLAVIA - SURADNICI UDBE U BIH 



Na temelju tih dokumenata moze se s velikom sigurnoscu - prema profilu 
suradnika, naravi i kvaliteti njihove suradnje, odnosno stupnju svjesne i drago- 

voljne angaziranosti - suradnike bosansko-hercegovacke Udbe podijeliti u sli- 1 

jedece kategorije: 1 

a) suradnici koji su se, bez obzira na motivaciju, u potpunosti angazirali i 1 
uzivali stupanj velike pouzdanosti 1 

b) suradnici koji su se u potpunosti angazirali i uzivali stupanj velike pouz 1 
danosti u odredenom razdoblju, a nakon toga su poceli izbjegavati surad 1 
nju i na kraju je definitivno prekinuli 1 

c) suradnici koji su to postali pod odredenom prisilom te su od pocetka 1 
izbjegavali suradnju i na kraju je definitivno prekinuli 

d) suradnici - dvojnici, tj. takvi u koje je Udba od pocetka sumnjala ili s 
vremenom pocela sumnjati da igraju dvostruku ulogu, tj. da o svojim kon 
taktima s Udbom informiraju druge osobe i ponasaju se prema njihovim I 
uputama 1 

Prilikom odabira dokumenata za ovu knjigu selektirani su uglavnom 
suradnici iz prve kategorije dakle, koji su se u potpunosti angazirali i koje je Udba 
smatrala potpuno lojalnima njezinim ciljevima i metodologiji rada. Dokumenti o 
ostalim kategorijama suradnika odabrani su u minimalnoj mjeri - tek da bi se 
citatelje ilustrativno upoznalo s cjelokupnom problematikom rada Udbe sa 
suradnickom mrezom. 

Medutim, treba napomenuti da ova baza podataka nije cjelovita, jer tu 
nisu evidentirani suradnici £M>ekoji su deangazirani tj. brisani prije 1970. godine, 
kao ni oni koji su iz Udbinih evidencija brisani, odnosno deangazirani poslije 
1990. godine. Isto tako, zbog nepotpunosti pojedenih dosjea u ovoj bazi podata- 
ka, ne moze se za sve osobe koje se navodi kao Udbine operativne veze i surad- 
nike s potrebnom sigurnoscu odrediti karakter njihove suradnje. 

Ti nedostaci, vec sada sa sigurnoscu mogu najaviti, bit ce otklonjeni u sli- 
jedecim izdanjima knjige. 

Prva dva toma ove knjige cini dokumentacija o suradnicima Udbeiz redo- 
va hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, ali su tu ukljuceni i svi ostali suradni- 
ci bosansko-hercegovacke Udbe, bez obzira na nacionalnost, a koji su bili usm- 
jereni na pracenje Hrvata, ukljucujuci i gradana BiH muslimanske vjeroispovjedi 
koji su se izjasnjavali etnickim Hrvatima. 

Treci torn cine dokumenti o suradnicima Udbe iz redova muslimanskog, 
odnosno bosnjackog naroda koji su bili usmjereni na pracenje svojih sunarodnja- 
ka, ali i Srba. U ovom tomu su dokumenti i o nekoliko Albanaca - suradnika 
Udbe, koji su prvenstveno spijunirali svoje sunarodnjake, ali i bosansko-hercego- 
vacke Muslimane zbog muslimanskog nacionalizma i islamskog fundamentalizma. 



10 



CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



U cetvrtom tomu se nalaze dokumenti o suradnicima Udbe iz redova srp- 
skog naroda u Bosni i Hercegovini. Njihova je specificnost da su spijunirali 
uglavnom sami sebe - zbog velikosrpskog klero-nacionalizma, inform-biroa i 
podrivanja ekonomske osnovice drustva. Najzvucnije ime medu srpskim surad- 
nicima Udbe svakako je Vojislav Seselj, cetnicki vojvoda kojemu se trenutno sudi 
u Den Haagu. 

U navedenoj dokumentaciji nalaze se podaci i o suradnicima Udbe koji su 
bili zaduzeni za pracenje navodnih agenata stranih obavjestajnih sluzbi, no buduci 
nisam smatrao da ce ta kategorija Udbinih suradnika predstavljati poseban interes 
bosansko-hercegovacke javnosti - nisam je uvrstio u ovaj projekt. Ako se, 
medutim, pokaze da nisam bio u pravu, tu cu pogresku ispraviti u slijedecem 
izdanju na koje se, nadam se, nece dugo cekati. 

I na kraju bih zelio napomenuti da je ova knjiga, koja predstavlja projekt 
sam za sebe, zapravo tek pocetak veceg projekta kojemu je cilj, osim Udbe, 
razobliciti suradnicku mrezu svih jugoslavenskih tajnih sluzbi, prvenstveno KOS- 
a, ali i SID -a, i ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u Republici Hrvatskoj te 
drugim drzavama nastalim raspadom jugoslavenske drzave. Jer, tek tada cemo 
moci u potpunosti osvijestiti vrijeme i okolnosti u kojima smo zivjeli, utjecaj poli- 
ticko-ideoloskih lobija i pojedinaca u procesu raspada Jugoslavije, odnosno stu- 
panj njegove dirigiranosti te posebice poziciju u kojoj se sada nalazimo kao i per- 
spektive za oslobadanje iz povijesnog protucivilizacijskog i protunacionalnog 
zarobljenistva. 

Urednik 



11 



CUVARI JUGOSLAVUE - SURADNICI UDBE D BIH 



12 



CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNIC1 UDBE U BIH 



PREDGOVOR 



Komunisticke partije, pa tako i KPJ, temeljile su se svjetonazorski, ide- 
ologijski i programski na djelima klasika marxizma, koji su zastupali motriste kako 
se zbiljske promjene drustvenih odnosa mogu dogadati samo revolucionarnim, tj. 
nasilnim nacinom. Sukladno tome zagovarala se nuznost izbijanja proleterskih 
revolucija, koje su trebale - predvodene komunistickim partijama - uspostaviti 
svjetski komunisticki poredak. Pri tome nije bilo bitno kakva ce se sredstva koris- 
titi. 

Isto tako, ideologija i praksa komunistickih partija je smatrala kako rev- 
olucionarni cin preuzimanja vlasti nije i zavrsetak nasilja, nego je on pocetak dik- 
tature proletarijata koja, prema Lenjinu, predstavlja "najzesci i najnemilosrdniji 
rat nove klase protiv mocnijeg neprijatelja, protiv burzoazije ... i pobjeda nad 
burzoazijom nije moguca bez dugog, upornog, ogorcenog rata na zivot i smrt, - 
rata koji zahtijeva vladanje sobom, disciplinu, cvrstinu, nepokolebljivost i jedinst- 
vo volje". Na primjeru Bosne i Hercegovine te ostalih republika komunisticke 
Jugoslavije to se ocitovalo u uspostavljanju monopola KPJ nad svim oblicima 
drzavnog i drustvenog zivota, sto znaci da nije bilo moguce javno artikulirati niti 
jedan interes izvan centraliziranog partijskog okvira. 

Nepostojanje demokratskih drustvenih mehanizama nadzora i izravna 
podredenost tajnih sluzbi sredistu politicke i partijske moci i inace je bila obiljezje 
totalitarnih sustava vlasti, bez obzira na njihov ideoloski predznak. Na taj se nacin 
djelovanje jugoslavenskog totalitarnog modela upravljanja moze velikim dijelom 
poistovjecivati ne samo sa zemljama u kojima su vladali komunisticki rezimi nego 
i s gradanskim oblicima totalitarizma, kao sto su bili fasizam u Italiji i nacizam u 
Njemackoj. Jedno od njihovih glavnih zajednickih obiljezja bilo je prakticiranje 
neogranicene represije koja se koristila u svrhu ocuvanja vladajuceg rezima. To je 
razlog sto su iza organiziranog nasilja totalitarnih rezima ostajali ogromni nega- 
tivni tragovi, medu kojima i veliki broj ljudskih zrtava; ubijenih, zlostavljanih, zat- 
varanih, progonjenih, obespravljenih i marginaliziranih. 

Josip Broz Tito je 10. kolovoza 1941. izdao Uputstva partizanskim odred- 
ima glede sigurnosnih pitanja. Te upute su bile opce naravi, a njihova glavna poru- 
ka je glasila da "izdajice i provokatore treba smjesta likvidirati". Smatra se kako je 
tim Uputstvima zapoceo organizirani sigurnosno-obavjestajni rad jugokomu- 



13 



CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



nistickih partizana. Nakon toga je slijedilo osnivanje tzv. partizanskih straza, nar- 
odnih straza, narodne policije i si. pri partizanskim odredima, a tek je 1943. Tito 
donio odluku o razdvajanju obavjestajne i kontraobavjestajne sluzbe. 

Sredinom 1944. godine, tocnije 13. svibnja 1944., Tito je odlucio osnovati 
Odjeljenje za zastitu naroda (OZNA). Pet dana kasnije, 18. svibnja, Aleksandar 
Rankovic je u Drvaru potpisao Uputstvo o formiranju Ozne. Pored Tita i 
Rankovica, osnivacima Ozne mogu se smatrati i ruski obavjestajci, instruktori pri 
Vrhovnom stabu partizanske vojske, Saveli Vladimirovic Burtakov i Arseni 
Vasiljevic Tiskov Timofejev. Za svoga zamjenika, na celu Ozne, Rankovic je 
postavio Svetislava Stevanovica - Cecu. 

OZNA se sastojala od cetiri odjela. Prvi odjel se bavio obavjestajnim poslovima, a 
na celu mu je bio Maksimilijan Bace, zvani Maks ili Milic, rodom iz Pakostana kod 
Sibenika. Drugi odjel bavio se kontraspijunazom; na celu mu je bio Crnogorac 
Pavle Pekic. Treci odjel se bavio vojnom kontraspijunazom, a vodio ga je general 
Jefto Sasic. Cetvrti odjel, na celu s Mijatom Vuleticem, rukovodio je tehnikom i 



vezom. 



Prvi nacelnik OZNE za Bosnu i Hercegovinu bio je Ugljesa Danilovic. 
Prvi nacelnici bili su: Ivan Krajacic-Stevo u Hrvatskoj; Slobodan Penezic-Krcun u 
Srbiji; Ivan Macek-Matija u Sloveniji; Veljko Milatovic u Crnoj Gori; i Bane 
Andreev u Makedoniji. 

U ozujku 1946. OZNA je reorganizirana, to jest razdvojena na civilne i 
vojne sluzbe koje dobivaju nova imena: Upravu za istrazivanje i dokumentaciju 
(UID) i Upravu drzavne sigurnosti (UDBA), te Vojnoobavjestajnu sluzbu (VOS) 
i Kontraobavjestajnu sluzbu (KOS). KOS je 1955. preimenovan u Organ sig- 
urnosti (OB) Jugoslavenske narodne armije (JNA), a UDBA 1966. godine, nakon 
tzv. Brijunskog plenuma, u Sluzbu drzavne bezbjednosti (SDB), odnosno Sluzbu 
drzavne sigurnosti (SDS). 

OB JNA je djelovao pri Saveznom sekretarijatu narodne obrane (SSNO). 
Organizacijska struktura OB bila je prilagodena ustroju JNA. Pri armijskim oblas- 
tima, garnizonima, pukovima itd., odnosno odgovarajucim jedinicama u mornari- 
ci i zrakoplovstvu, postojale su tzv. Kontraobavjestajne grupe (KOG), dok je pri 
Teritorijalnoj odbrani (TO) djelovala tzv. Bezbjednost teritorijalne odbrane 
(BTO). VOS je takoder bio podreden SSNO-u, a svoju aktivnost razvijao je preko 
vojnih misija i diplomatskih predstavnistava SFRJ u inozemstvu. 

UID, koji je kasnije preimenovan u Sluzbu za istrazivanje i dokumentaci- 
ju (SID), bio je u sastavu Saveznog sekretarijata inozemnih poslova (SSIP). 
Djelovao je uglavnom preko jugoslavenskih diplomatsko-konzularnih i vanjsko- 
trgovackih predstavnistava u inozemstvu. 

SDS kao civilna kontraobavjestajna sluzba nalazila se u sastavu Saveznog 
sekretarijata unutarnjih poslova (SSUP). Sastojala se od nekoliko uprava (odjela). 
Cetiri glavne uprave bavile su se: 1) unutarnjim neprijateljem (nacionalizam, 
crkva itd.); 2) emigracijom (hrvatska, albanska itd.); 3) stranim obavjestajnim 



14 



CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADN1CI UDBE U BIH 



sluzbama; 4) tehnikom pracenja i prisluskivanja. SDS je svoju organizacijsku 
mrezu razvijala preko republickih sekretarijata za unutarnje poslove (RSUP), a 
ovi preko centara SDS-a i njihovih ispostava. Unutarnji organizacijski ustroj 
republickih centrala i eentara SDS-a bio je sukladan strukturi saveznog SDS-a. 

Prema upucenim analiticarima rada Udbe, vecinu informacija djelatnici 
SDS-a dobivali su putem informatora i suradnika, odnosno operativnih veza. U 
udbaskom zargonu s tim nazivima oznacavali su se dousnici ili cinkarosi, to jest 
osobe koje su Sluzbi drzavne sigurnosti dobrovoljno, pod ucjenom ili iz nekog 
treceg razloga dostavljale informacije o dogadajima, osobama i procesima od 
znacenja za SDS. Obicno je operativni djelatnik birao informatora. Pri izboru je u 
obzir uzimao polozaj i funkciju osobe, profesiju, radno mjesto, mjesto stanovanja, 
ali i sve druge karakteristike koje neku osobu cine "korisnim gradaninom". Nakon 
sto bi pronasao osobu za koju smatra da moze biti dobar izvor informacija, oper- 
ativac je morao o svome otkricu obavijestiti nacelnika odjela ili svog pretpostavl- 
jenog. Obzirom da je u Sluzbi vladao strogi hijerarhijski ustroj, nije bilo 
neovlastenih ili slucajnih operacija, a svi su podaci morali biti odobreni i arhivi- 
rani. 

Podaci dobiveni od informatora koristeni su za kontrolu razlicitih sredina, 
objekata i punktova, a posebno su bili znacajni prilikom temeljite obrade osobe 
pod kontrolom ("obradom"). Sastanci izmedu operativca i informatora odrzavali 
su se tajno, uvijek na isti nacin: djelatnik SDS-a samo je slusao, odnosno primao 
informacije, dok je informator govorio. Takvim nacinom rada, Sluzba informatora 
nikad nije dala do znanja kako se njegove spoznaje koriste. Suradnik Sluzbe 
drzavne sigurnosti je bio visi oblik od operativne veze. U zargonu poznat je i kao 
"agent". Suradnik je bila osoba koja je na temelju preciznih instrukcija dobro- 
voljno i tajno obavljala razlicite zadatke. Informacije koje je Sluzba dobivala od 
suradnika bile su uglavnom kvalitetnije od informatorovih podataka. Osoba koja 
je zeljela postati suradnikom Sluzbe morala je biti spremna na suradnju, a uz to 
biti iskrena, sklona uocavanju onih pojava koje je Sluzba smatrala vaznim. 
Takoder, psihofizicki profil suradnika bio je vrlo bitan, posebno njegova sposob- 
nost cuvanja tajne, pretvaranja i prilagodavanja odredenoj sredini i slicno. 

Takozvano "vrbovanje suradnika" obavljalo se iskljucivo nakon pismenog 
odobrenja nacelnika odjela i centra Sluzbe, a uz suglasnost republickog i cak 
saveznog sefa citave Sluzbe. Prije toga bi se obavila vrlo detaljna provjera, tzv. 
tehnikom "gustog ceslja", suradnikovih osobina. Provjera je li bila i dugotrajnija i 
slozenija od provjere informatora, a provjeravalo se npr. kakvim nacinom zivota 
suradnik zivi, koje su mu sklonosti i u kakvoj se sredini krece, kakav je njegov 
odnos prema objektu ili osobi koju tajna policija prati i obraduje, koji su mu 
motivi za suradnju i drugo. 

Ukoliko bi suradnik uspjesno prosao prethodne provjere, sastavljao se pis- 
meni prijedlog za njegovo angaziranje, a sluzbenik SDS-a u objasnjenju prijedlo- 
ga navodio je sljedece osobne podatke tog suradnika: ime i prezime suradnika, te 

15 



Cuvari jugoslavije - suradnici udbe u bih 



mjesto, opcina i republika odnosno drzava rodenja; nacionalnost i drzavljanstvo; 
podaci o skolovanju i radni status; bracni status; zvanje roditelja, njihova strucna 
sprema i nacionalnost, bolesti u obitelji i vlastito zdravlje; turisticka putovanja, 
skolovanje i privremeni rad u inozemstvu; detalji o rodbini u inozemstvu (imena, 
pa cak i nadimci); sentimentalne, privatne veze u inozemstvu; veze s emigrantima, 
njihova imena i kontakti; i clanstvo u drustveno - politickim organizacijama i poli- 
ticke funkcije. Tijekom cjelokupnog rada zadaca je sluzbenika koji odrzava tu 
vezu, bila uvjeriti suradnika da iz njegova rada proizlaze brojne koristi za 
"jugoslavensku socijalisticku samoupravnu zajednicu bratskih naroda". Osim toga, 
sluzbenik je imao preciznu instrukciju da "vrijednog i debelo iskoristivog (na duze 
staze) suradnika pod svaku cijenu treba sacuvati od kompromitiranja i provale." 
Zato se u politickim procesima suradnik SDS-a kao kljucni, krunski svjedok 
pojavljivao vrlo rijetko. 

Za svakog je suradnika uvijek morao biti spreman takozvani obvezujuci 
odnosno kompromitirajuci materijal koji je duboko zadirao u osobni zivot. On se 
upotrebljavao u slucaju da sposoban i talentiran suradnik posumnja u korisnost 
svog rada ili pokusa "dezertirati". Takav kompromitirajuci materijal obicno su 
cinili: fotografije i video-snimke o preljubu; dokumentirane izopacene seksualne 
sklonosti suradnika ili njegovih najblizih; dokumentirani biografski podaci o 
osobnom zivotu koje pojedinac zeli prikriti; i neugodni biografski i intimni podaci 
o roditeljima i djeci suradnika. 

Veza sa suradnikom odrzavala se vecinom putem neposrednog kontakta, 
a samo u izuzetnim okolnostima putem telefona, pismenim putem, sifriranim 
radio-porukama ili na drugi nacin. Na tajnim sastancima, koji su se odrzavali na 
tajnim mjestima, suradnik je od sluzbenika SDS-a dobivao zadatke i upute, i pre- 
davao svoje usmene ili pismene izvjestaje. Na temelju suradnikova izvjesca, 
sluzbenik Drzavne sigurnosti sastavljao je svoj izyjestaj i to u najmanje dva prim- 
jerka, jer se jedan od njih morao odloziti u dosje suradnika, a drugi u dosje oper- 
ativne obrade ili operativne kontrole. Biljeske su pisane u trecem lieu, a umjesto 
stvarnog suradnikovog imena navodio se njegov pseudonim. U prilogu je stajala i 
sluzbena zabiljeska s navedenim buducim zadatcima koji su povjereni suradniku. 

Sve su se dobivene informacije, a posebno one koje su dobivene preko 
suradnika angaziranih zbog obvezujuceg materijala, provjeravali putem drugih 
izvora. Ako su se podaci pokazali tocnima i valjanima, prihvacali su se kao oper- 
ativne informacije i postajali su osnovnom za daljnju sveobuhvatniju i dugotrajni- 
ju operativnu obradu neke osobe, sredine ili objekta. 

U slucaju suradnikova preseljenja u drugo mjesto na podrucju iste repub- 
like ili na podrucju drzave, kao i u slucaju premjestanja ili unapredenja ovlastene 
osobe iz SDS-a na visi polozaj, suradnik bi se uz njegovu osobnu suglasnost 
"predao na vezu" drugom sluzbeniku Drzavne sigurnosti. Prestanak suradnickog 
odnosa bio je moguc samo po zavrsetku posla zbog kojega je angaziran, zbog 
tesko narusenog suradnikova zdravlja ili promjene radnog mjesta, na njegov ili 

— 



CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



zahtjev Sluzbe (ona to zahtijeva ako sumnja u suradnikovu iskrenost, njegovu 
kompromitaciju, psihicki pad, itd.). 

Stvarni financijski troskovi nastali obavljanjem zadaca suradniku su uvijek 
nadoknadivani, a za svoj trud i posebne napore nagradivan je novcano (vecinom 
13. svibnja, na dan SDS-a), davanjem prigodnih poklona (prilikom rodendana, 
vjencanja i slicno), ili pruzanjem odredenih usluga i pogodnosti. Niti tada se nista 
nije radilo na svoju ruku, nego se sve biljezilo. Tada bi nacelnik sluzbe, na prijed- 
log ovlastene sluzbene osobe koja je sa suradnikom kontaktirala, donio odluku o 
naknadi troskova i nagradivanju, odnosno pruzanju usluga. 

Osim u radu s informatorima i suradnicima, operativni je djelatnik 
Sluzbe drzavne sigurnosti dio svog radnog vijeka provodio na terenu, a to znaci 
da je koristio sljedeca operativno - tehnicka sredstva i mjere: tajno pracenje, tajno 
fotografiranje i video-snimanje, tajno prisluskivanje, uz cjelodnevnu prismotru 
telefona, ozvucenje prostorija, tajno pretrazivanje stana, tajno otvaranje postan- 
skih posiljki (kodna akcija "Lira") i si. Pracenje se obavljalo pjesice, raznim pri- 
jevoznim sredstvima ili kombinirano, a "pratioci" su bili ovlasteno sluzbeno 
osoblje Sluzbe ili, izuzetno, najpovjerljiviji suradnici. Za pracenje zanimljive 
osobe i njezina stana, odnosno objekta operativne kontrole i obrade, bila je 
angazirana promatracka ekipa, koju su cinila od cetiri do sest operativaca. 
"Pretresanje" stanova, hotelskih soba i poslovnih prostorija obavljalo se sustavno; 
takvi su se objekti uglavnom odmah i ozvucili. 

Prilikom prisluskivanja (kodna akcija "Slaven") tonski su tehnicari Sluzbe 
i njeni strucnjaci zaduzeni za telefonske veze, najradije koristili jednostavnu 
aparaturu za prisluskivanje telefonskih razgovora koja se sastojala od magneto- 
fona i aparata za registriranje rada brojcanika. Takav bi se magnetofon pokrenuo 
svaki put kad telefon zazvoni ili kad se podigne slusalica. Kako se ne bi pratili 
nevazni razgovori, ubacen je kodirani program, koji je na magnetofonu automats- 
ki registrirao razgovore u kojima se pojavljuju rijeci poput "politika", "tajna", 
"spijunaza", "prisluskivanje", "nemoj to nikome reci", "vojska", "putovanje", "sas- 
tanak", "oruzje", "to je povjerljivo", "oni na vlasti su prava bagra", "lupezi", "on je 
isluzena stara nakaza", "banditi iz sume", "razbojnici" i drugo. 

O tome kako su, koga i s kim spijunirale bivse komunisticke vlasti najbol- 
je moze posvjedociti "arhiv posebnih evidencija" Sluzbe drzavne sigurnosti, gdje su 
zabiljezene operativne veze, operativne informacije, operativne obrade i opera- 
tivne kontrole. Dousnici su evidentirani u popisu informatora, uz njihove osobne 
podatke i adrese stana, mjesta stalnog boravka, a suradnici su popisani u registru 
suradnika, gdje se nalaze osnovni i pomocni dosjei. Taj registar cine: redni broj, 
broj dosjea, datum zavodenja, opceniti podaci o suradniku, pseudonim, ime dje- 
latnika za vezu i primjedbe. Svaki suradnik, koji je ikad radio za Drzavnu sig- 
urnost, postoji i u osnovnom dosjeu u kojemu su sadrzani iscrpni podaci o surad- 
niku, prijedlog za angaziranje, pseudonim, ocjena rada suradnika, odluke o 
mogucem nagradivanju, odluka o prestanku suradnickog odnosa. U slucaju da 

17 



CUVAR1 JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



osnovni dosje nestane, postoji pomocni dosje, koji za svakog suradnika nosi broj 
osnovnog dosjea i njegov pseudonim. U taj su se dosje ulagali izvjestaji suradnika, 
kao i operativni materijali koje je donosio. 

Registar suradnika s osnovnim dosjeom cuvao se u celicnoj kasi ili trezoru, 
a za njegovo cuvanje bio je ovlasten rukovoditelj organizacijske jedinice, 
uglavnom nacelnik odjela ili odsjeka u Centru Sluzbe drzavne sigurnosti. 
Pomocne dosjee suradnika cuvala je ovlastena sluzbena osoba koja je kontaktirala 
s njima. U tadasnjem Republickom sekretarijatu za unutarnje poslove bila je 
pohranjena evidencija svih suradnika. 

Zahvaljujuci zagrebackom tjedniku Globus, glasilu neokomunistickog 
establismenta u Hrvatskoj, u javnost su dospjeli izvadci iz elaborata dvojice 
vodecih sluzbenika Udbine republicke centrale u Zagrebu, Josipa Perkovica i 
Jana Gabrisa: Sluzba drzavne sigurnosti Republickog sekretarijata za unutarnje 
poslove SR Hrvatske u vremenu 1980. - 30. svibnja 1990. godine (rekonstrukcija). 
U elaboratu se moze naci popis najznacajnijih institucija i osoba koje su 
obradivali. Medutim, Perkovic i Gabris izbjegavaju orvoreno progovoriti o svrsi 
djelovanja Udbe, odnosno o politickim zadacima i ciljevima kojima su trebali 
sluziti. Tek napominju da nisu smjeli nista raditi bez odobrenja i suglasnosti parti- 
jskog i drzavnog vrha, kao da zele reci da pitanja o tome treba postaviti njihovim 
naredbodavcima. Prema Perkovicu i Gabrisu, Ustavom SFRJ bilo je odredeno da 
Federacija preko saveznih tijela ureduje osnove sustava zastite ustavom utvrdenog 
poretka (drzavna sigurnost), osigurava djelatnost Sluzbe drzavne sigurnosti i 
uskladuje rad Sluzbi koje obavljaju poslove drzavne sigurnosti. Za obavljanje 
poslova drzavne sigurnosti kao dijela upravnih poslova temeljem cl. 363 Ustava 
SFRJ osnovan je Savezni sekretarijat za unutarnje poslove (SSUP). U okviru 
SSUP-a djelovala je Sluzba drzavne sigurnosti ustrojena u 10 uprava i 2 samostal- 
na "odjeljenja" na zastiti ustavnog poretka: 

I. Uprava - strane obavjestajne sluzbe - obuhvacala je poslove usmjera- 
vanja i koordiniranja rada Sluzbe na suprotstavljanju stranim obavjestajnim 
sluzbama, albanskoj emigraciji, IB emigraciji, medunarodnom terorizmu, a od 
1988. godine bavila se i obavjestajnim radom (akcija Marijan). 

II. Uprava - neprijateljska emigracija - obavljala je poslove usmjeravanja i 
koordiniranja rada i neposrednog djelovanja prema neprijateljskoj emigraciji u 
zapadnoeuropskim i prekomorskim zemljama. 

III. Uprava - unutarnji neprijatelj - obavljala je poslove usmjeravanja i 
koordiniranja rada na suprotstavljanju aktivnosti unutarnjeg neprijatelja. Imala 
20 sistematiziranih, a 12 popunjenih radnih mjesta. Bila je podijeljena na dvije 
operativne skupine - prva operativna skupina obradivala je sve nacionalizme 
(osim albanskog), vjerske zajednice, gradansku desnicu i liberalizam. Druga oper- 
ativna skupina bavila se albanskim nacionalizmom, birokratizmom i etatizmom te 
podrivanjem ekonomskih osnovica drustva. 

IV. Uprava - za prevodilacke poslove - bavila se prevodenjem za potrebe 
SDS-a, ali je bila i servis cijelog SSUP-a. 

18 



CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



V. Uprava - istrazivanja, analize i izvjescivanje - bavila se analitickim 
radom i eksternim izvjescivanjem. 

VI. Uprava - nije bila ustrojena 

VII. Uprava - protuobavjestajna zastita saveznih tijela i organizacija, osig- 
uranje clanova predsjednistva bivse SFRJ, stranih drzavnika te drugih osoba i 
objekata. 

VIII. Uprava - za informatiku - bavila se poslovima dokumentacije i infor- 
maticke obrade podataka, a posebno za I, II i III te VII i X Upravu. Dijelom je 
obradivala i dokumentaciju javne sigurnosti (Interpol, kriminalitet stranaca, oper- 
ativni glasnik). Vodila je oko 7000 aktivnih dosjea (obrada). 

IX. Uprava - operativna tehnika - imala je sistematizirana 120, a popunje- 
na 99 radnih mjesta. 

X. Uprava - nadzor stranih diplomatsko-konzularnih predstavnistava 
(DKP) u Beogradu - do 1975. godine bavila se i nadzorom trgovinskih, novinskih 
i drugih stranih predstavnistva, kada je taj nadzor presao u nadleznost SDS Srbije. 
Uprava je djelovala u 7 operativnih skupina i to: dvije operativne skupine za nad- 
zor istocnoeuropskih DKP, tri za nadzor zapadnoeuropskih, jedna za nadzor DKP 
azijskih, africkih i latinskoamerickih drzava, te jedna operativna skupina za 
izvodenje operativnih akcija. U upravi je bilo sistematizirano 58, a popunjeno 45 
radnih mjesta. Sredinom 1989. godine uprava je vodila 120 obrada i koristila 350 
suradnika i 600 operativnih, drustvenih i prijateljskih veza. 

XI. Uprava - tajno pracenje i motrenje - imala je 88 sistematiziranih i 63 
popunjenih radnih mjesta. 

XII. samostalno odjeljenje- za suradnju sa stranim sluzbama sigurnosti - 
sistematizirano je 8, a popunjeno 7 radnih mjesta.. 

XIII. samostalno odjeljenje - za opce poslove - imalo 11 sistematiziranih, 
a 9 popunjenih radnih mjesta. 

Pri SDS-u je djelovalo i nekoliko specijalnih savjetnika saveznog sekretara 
koji su stalno ili povremeno dobivali odredene zadace iz djelokruga rada Sluzbe. 

Glede ustrojstva Sluzbe drzavne sigurnosti znacajan je clanak 7. Zakona o 
osnovama sustava drzavne sigurnosti koji je utvrdivao da republike i autonomne 
pokrajine organiziraju i neposredno obavljaju poslove drzavne sigurnosti u skladu 
s Ustavom SFRJ, saveznim zakonima i politikom Skupstine SFRJ utvrdene u toj 
oblasti. Za rad SDS-a u SFRJ bio je odgovoran Savezni sekretar za unutarnje 
poslove kojeg je imenovala i razrjesavala Skupstina SFRJ (Ustav SFRJ, cl. 288), 
ujedno je bio i clan savezne vlade (SIV-a) i formalno je za svoj rad odgovarao 
Predsjedniku SIV-a. Medutim, stvarna odgovornost saveznog sekretara za 
unutarnje poslove bila je prema Predsjednistvu SFRJ i njegovu Savjetu za zastitu 
ustavnog poretka, a obveze i odgovornost protezale su mu se i prema 
Predsjednistvu CKSKJ. 

Kako je iz sheme rukovodenja Sluzbom vidljivo, presudan utjecaj na 
celnike Sluzbe u SSUP-u imalo je Predsjednistvo SFRJ i njegovo operativno tije- 

19 



CUVARI JUGOSLAVUE - SURADNICI UDBE U BIH 



I 



lo - Savjet za zastitu ustavnog poretka, SIV i Predsjednistvo CKSKJ. Savjet za 
zastitu ustavnog poretka Predsjednistva SFRJ kojega su sacinjavali clanovi 
Predsjednistva SFRJ, clanovi Predsjednistva CKSKJ, predsjednik SIV-a te savezni 
sekretari za unutarnje poslove, narodnu obranu i vanjske poslove neposredno je 
pratio stanje drzavne sigurnosti, donosio odluke, utvrdivao obveze i prijedloge i 
slicno koje su obvezivale na provedbu SDS SSUP-a. Ovaj Savjet bio je u neposred- 
noj vezi sa sayjetima za zastitu ustavnog poretka predsjednistava republika i 1 
pokrajina bivse Jugoslavije. 

Na prijedlog saveznog sekretara za unutarnje poslove SIV je imenovao 
neposrednog rukovoditelja SDS-a u SSUP-u koji je po funkciji bio podsekretar. U 
izvjesnom smislu, kao i kod drugih saveznih funkcija, i za ovu je funkciju primjen- 
jivan kadrovski republicki kljuc. Savezni sekretar imenovao se na cetiri godine, a 
tu je duznost mogao obavljati najvise dva puta uzastopce. Imao je pravo donositi 
pravilnike, naredbe i uputstva za izvrsavanje saveznih zakona, drugih propisa i 
opcih akata Skupstine SFRJ te propisa SIV-a. 

ill 

O bosansko-hercegovackoj Udbi, njezinom ustroju, zakonskoj reg- 
ulativi, ciljevima i kadrovima, najsustavniji rad do sada - pod naslovom Sigurnosno 
obavjestajne sluzbe u Bosni i Hercegovini - objavio je Ivan Lucie u casopisu 
Nacionalna sigurnost i buducnost (Svezak 1, 2001.). Lucie pise da je Brijunski 
plenum, tj. IV. sjednica CK SKJ, bila odlucujuca za savladavanja otpora procesu 
decentralizacije tadasnje drzave, a time i prenosenja odredenih nadleznosti iz 
podrucja drzavne sigurnosti sa saveznih na republicke i pokrajinske organe. 
Ustavnim amandmanima iz 1967. i 1971., Osnovnim zakonom o unutarnjim 
poslovima od 1. sijeenja 1967. i Ustavom od 21. veljace 1974. utvrdeno je da su 
pored Federacije, za zastitu Ustavom utvrdenog poretka, tj. drzavnu sigurnost, 
odgovorne i Republike. Uz to preciznije su odredeni djelokrug, organizacija i 
metode rada Sluzbe drzavne sigurnosti, kao samostalne strucne sluzbe u 
Saveznom sekretarijatu za unutarnje poslove... 

Politicke promjene izazvane IV. sjednicom CK SKJ, promjene koje su, 
prije svega, rezultirale djelomicnom federalizacijom, tj. decentralizacijom same 
partije (sto se u pocetku manifestiralo promjenom redoslijeda odrzavanja parti- 
jskih kongresa, a zatim i uvodenjem nacela pariteta prilikom konstituiranja vodst- 
va SKJ) i ustavne promjene putem amandmana, dovele su do vecih politickih 
pokreta, rezultat kojih je bio Ustav SFRJ, donesen 21. veljace 1974. 

Samo cetiri dana nakon proglasenja Ustava SFRJ, 25. veljace 1974. 
proglasen je i Ustav SR BiH. U uvodnom dijelu Ustava SR BiH, dakle u osnovn- 
im nacelima stoji sljedece: "U toku revolucionarne borbe radnicke klase i svih rad- 
nih ljudi Jugoslavije, s Komunistickom partijom na celu, u narodno- 
oslobodilackom ratu i socijalistickoj revoluciji, radnicka klasa, radni ljudi i narodi 
Bosne i Hercegovine Srbi, Muslimani i Hrvati i pripadnici drugih naroda i narod- 
nosti, zajedno s drugim narodima i narodnostima Jugoslavije, uspostavili su rev- 



20 



CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



olucionarnu, narodnu demokratsku vlast i u okviru Federativne Republike 
Jugoslavije stvorili Narodnu Republiku Bosnu i Hercegovinu." Ova tvrdnja, pise 
Lucie, dobro prikazuje politicku i drustvenu situaciju u kojoj je djelovala tadasnja 
Sluzba drzavne sigurnosti. U takvom totalitarnom, revolucionarnom i jednoparti- 
jskom sustavu sluzba je bila istog karaktera, odnosno pod kontrolom komu- 
nisticke partije i u funkciji njezina ocuvanja i uevrscenja vlasti. Nitko nije mogao 
biti pripadnik sluzbe, a da nije bio clan partije. Zanimljiva je i praksa zavodenja 
operativne obrade od strane SDS-a BiH nad gradanima koji su clanovi SK. Prije 
stavljanja pod operativni tretman trazila se "odredena verifikacija" u CK SK BiH. 
Prakticki se trazila suglasnost partije. 

Sluzba drzavne sigurnosti BiH je imala 1986. 589 djelatnika sto je bilo 
87,39% od ukupnih 674 sistematiziranih mjesta. Od toga je 61,63% imalo visoku 
strucnu spremu. Sluzba je pored djelatnog imala i pricuvni sastav, u kojemu se 
nalazilo najmanje 646 pripadnika koji su po ratnom rasporedu bili smjesteni u 
sluzbu. Analizirajuci izvjesce o radu za 1986. vidi se kako se Sluzba bavila 
sljedecim poslovima: suprotstavljanjem djelatnosti stranih obavjestajnih sluzbi, 
suprotstavljanjem djelatnosti neprijateljske emigracije, suprotstavljanjem djelat- 
nosti unutarnjeg neprijatelja, sigurnosnom zastitom nekih licnosti i objekata i 
radom na obrambenim pripremama. U izvjescu se referiralo i o koristenju opera- 
tivne tehnike, analiticko informativnoj djelatnosti, kadrovskoj problematici i 
suradnji sluzbe sa SDS-om SSUP-a, RSUP-a, Pokrajinskim sekretarijatima 
unutarnjih poslova i ostalim sluzbama sigurnosti, organima gonjenja, inspekci- 
jskim sluzbama, kao i drugim subjektima za Opcenarodnu obranu i Drustvenu 
samozastitu. Samo tijekom 1986. SDS BiH otkrila je "neprijateljsko djelovanje" 
2645 gradana Republike BiH, gradana koji prvi put "nastupaju s neprijateljskih 
pozicija". Dakle, pronadeno je 2645 novih neprijatelja, sto je za 95 otkrivenih 
neprijatelja vise nego 1985. kad ih je bilo "samo" 2550. Medutim, od tog broja pod 
operativnu je obradu stavljeno tek 155 osoba, nakon sto ih je brisano 140. Tako su 
se 1986. pod operativnom obradom nalazile 1052 osobe, od kojih su 123 osobe 
zahvacene mjerama zbog "protuobavjestajne problematike", 499 zbog "nepri- 
jateljske emigracije", a 430 ljudi vodeno je kao "unutarnji neprijatelji". Kako bi se 
nosila sa svim tim neprijateljima, sluzba je angazirala 176 novih suradnika i 127 
operativnih veza. Istodobno je brisala 100 suradnika i 147 operativnih veza. Tako 
je sluzba okoncala 1986. s 1645 izvora, od kojih 1049 suradnika i 596 operativnih 
veza. Iste godine vodene su 94 operativne kombinacije, radi "ostvarivanja 
neposrednijeg operativnog kontakta Sluzbe s neprijateljem, radi kvalitetnijeg 
pracenja njegove djelatnosti." Obavljeno je 13123 informativnih razgovora s 9944 
osobe od kojih su 88 bili stranci. Izvrseni su pretresi stambenih i drugih prostori- 
ja kod 134 gradana. Od 83 gradana oduzete su putne isprave, a 21 strancu otkazan 
je boravak u zemlji. Za potrebe drugih sluzbi i organa sigurnosti izvrseno je 28505 
potpunih i djelomicnih provjera... 

Tijekom 1986. Republicka sluzba BiH je dostavila 2440 razlicitih sig- 

21 



CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



urnosno interesantnih podataka saveznoj sluzbi i sluzbama drugih republickih i 
pokrajinskih sluzbi ili organima sigurnosti JNA. Prisluskivano je 718 telefona, 
ozvuceno 488 stanova i drugih prostora. To je bio dio operativnih mjera koje je 
SDS BiH poduzela tijekom 1986. Sve je to rezultiralo kaznenim prijavama protiv 
ukupno 7 osoba, a prekrsajnim protiv dviju osoba... 

Republicki Sekretar (ministar) unutarnjih poslova Bosne i 
Hercegovine potpisao je "Pravilnik o unutarnjoj organizaciji Sluzbe drzavne sig- 
urnosti Republickog sekretarijata za unutarnje poslove Socijalisticke Republike 
Bosne i Hercegovine". Pravilnik je stupio na snagu 1. ozujka 1990., nakon sto je 
dobio suglasnost Izvrsnog vijeca Skupstine Socijalisticke Republike Bosne i 
Hercegovine (vlade) na njegovoj posebnoj 440 sjednici. Bio je to posljednji pravil- 
nik o organizaciji SDS-a SR BiH i s njime je ta sluzba docekala prve slobodne i 
demokratske izbore. U samom Rjesenju o suglasnosti utvrduje se broj od 735 dje- 
latnika sluzbe. Prema ovom pravilniku sluzbom "rukovodi" podsekretar uz pomoc 
strucnog kolegija koji cine zamjenik podsekretara, pomocnici podsekretara, 
nacelnici uprava, nacelnik sektora SDS-a u Centru sluzbi sigurnosti (CSS) 
Sarajevo i tajnik strucnog kolegija. Strucni kolegij u sirem smislu cine jos i nacelni- 
ci sektora SDS-a u Centrima Sluzbi sigurnosti. Clankom 6 Pravilnika u Sluzbi su 
utvrdeni sljedeci organizacijski oblici: uprave, sektori, odjeljenja, odsjeci i 
detasmani. U sjedistu se utvrduju osnovne organizacijske jedinice i to: 

- Uprava za poslove i zadatke otkrivanja i sprecavanja djelatnosti stranih 
obavjestajnih sluzbi - 01; 

- Uprava za poslove i zadatke otkrivanja i sprecavanja neprijateljske dje- 
latnosti emigracije - 02; 

- Uprava za poslove i zadatke otkrivanja i sprecavanja djelatnosti unutarn- 
jeg neprijatelja - 03; 

- Uprava za operativno-tehnicke poslove i zadatke - 04; 

- Uprava za poslove i zadatke osiguranja odredenih licnosti 
i objekata - 05; 

- Uprava za poslove i zadatke obrambenih priprema - 06; 

- Uprava za analiticko-informativne poslove i zadatke - 07; 

- Odjel za poslove i zadatke tajnog pracenja; 

- Odjel za opce, pravne i kadrovske poslove i zadatke. 

Za obavljanje poslova iz nadleznosti drzavne sigurnosti izvan sjedista I 
Republickog sekretarijata odredeni su sektori Sluzbe drzavne sigurnosti u sklopu 
centara sluzbi sigurnosti, sa sjedistima u Banja Luci, Bihacu, Doboju, Gorazdu, 
Livnu, Mostaru, Sarajevu, Tuzli i Zenici. 

Zbog posebne uloge i znacenja, koji je imao Centar sluzbi sigurnosti 
Mostar, tj. njegov sektor drzavne sigurnosti, prikazat ce se njegova organizacija. 
Sektor drzavne sigurnosti Mostar bio je nadlezan za djelovanje na teritoriju citave 
Hercegovine, sto znaci na podrucju opcina: Bileca, Capljina, Citluk, Gacko, 

22 ~ 



1 



CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



Grude, Jablanica, Konjic, Listica (sada Siroki Brijeg), Ljubinje, Ljubuski, Mostar, 
Neum, Nevesinje, Posusje, Prozor, Stolac i Trebinje. U Sektoru drzavne sigurnos- 
ti u Centru sluzbi sigurnosti Mostar utvrdene su unutarnje organizacijske jedinice: 

- Odjel za poslove i zadatke otkrivanja i sprecavanja djelatnosti stranih 
obavjestajnih sluzbi - 01; 

- Odjel za poslove i zadatke otkrivanja i sprecavanja neprijateljske djelat- 
nosti emigracije - 02; 

- Odjel za poslove i zadatke otkrivanja i sprjecavanja djelatnosti unutarn- 
jeg neprijatelja - 03; 

- Odjel za operativno-tehnicke poslove i zadatke - 04; 

- Odsjek za poslove i zadatke obrambenih priprema - 06. 
U sastavu sektora nalazila su se i tri Detasmana i to: 

- Detasman SDS-a Capljina za podrucje opcina: Capljina, Grude, 
Ljubuski, Neum i Stolac; 

- Detasman SDS-a Konjic za podrucje opcina: Konjic, Jablanica i Prozor 
(Rama); 

- Detasman SDS-a Trebinje za podrucje opcina: Trebinje, Bileca, Gacko i 
Ljubinje. 

Pred izbore u BiH, 1. listopada 1990., svim upravama i sektorima SDS-a 
SR BiH dostavljen je materijal za sastanak prosirenog kolegija SDS-a. Bio je to 
prijedlog nove organizacije sluzbe. Njemu su prethodili "Polazni osnovi za trans- 
formaciju sluzbe drzavne sigurnosti", koje je nesto prije usvojio prosireni kolegij 
saveznog sekretara i republickih i pokrajinskih sekretara za unutarnje poslove. 
Navedene osnove polaze od cinjenice da Savez komunista gubi vlast i da je 
opstanak partijske sluzbe nemoguc. Bilo bi naivno vjerovati da je to znacilo parti- 
jsku odluku o odricanju od tajno-policijskih poluga moci. 



23 



CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



24 



CuVA RI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



CENTAR 
SLUZBI DRZAVNE BEZBJEDNOSTI 

BANJA LUKA 



25 



CUVARI JUGOSLAVIA - SURADNICI UDBE U BIH 



26 



CUVARI JUGOSLAVUE - SURADNICI UDBE U BIH 



BABIC, (Dragutina) Mirko - "Olimp" 
1945. - Grdanovci/Sanski Most 



CENTAR SLUZBI BEZBJEDNOSTI' 
SEKTOR SDB BANJA LUKA 
Linija rada: 03 



J-6i6o 



Reg.broj: 

Datum ev. : 2Jo ,( /<-tf ty 



PRIJEDLOG 
za angazovanje saradnika 

Na osnovu dlana 42. Pravila o radu SDB, predlazem anga- 
zovanje za saradnju sa SDB: 

BABIC MIRKO, sin Dragutina i Doste Zorid, rodjen 15.8. 
1945. godine u selu Grdanovci, opStina Sanski Most, 
Srbin, drzavljanin SFRJ, VKV ugostitel j , na radnom 
mjestu rukovodioca RJ " Ugostitel jstvo" RK "BosKa" u 
Ban jo j Luci, nastanjen u Ban jo j Luci, Ulica Karla Roj- 
ca broj 55, clan SKJ. 

R a z 1 o z i: 

Prated! neprijateljsku djelatnost BACKONJA MILANA, PO, 
koji istupa sa birokratsko - etatistickih i nacional- 
istidkih pozicija, drugom polovinom 1987. godine opera- 
tivnim putem do§li smo do saznanja da on povremeno is- 
tupa i u prisustvu BABIfi MIRKA, pa smo, krajem iste 
godine, sa BABIciEM obavili prvi informativni razgovor. 
Tom prilikom BABlC se ponio krajnje korektno i bez re- 
zerve ukazao na istupe BACKONJE. Istom prilikom BABlC 
je ispoljio patriotsku svijest i dao nam do znanja, da 



27 



CUVARI JUGOSLAVIA - SURADNICI UDBE U BIH 



na njega i u budude mo 2emb r aCunat 1 , 8tp • smo kasnlje 
uspjeSno koristili kako na planu pradenja neprijatelj- 
ske djelatnosti BACKONJE, tako i na planu pradenja 
djelatnosti njegovih istomiSljenika, interesantnih 
kretanja, kontakta i tome slicno. 

O svemu tome u dosadasnjem periodu napisali smo vise 
redovnih informacija, informativnih depesa i drugih 
pisanih materijala, a obzirom da su podaci u njima 
bill korisni 1 tadni, to smo BABICA 14.4.1988. godi- 
ne registrovali kao op. vezu "OLIMP". 

Obzirom da je BABIC angaiovan na dobrovoljnoj , pat- 
riotskoj osnovi, da je svoju produktivnost do danas 
zadrSao na zavidnom nivou, da su mu dosadaSnja sazna- 
nja redovno bila tacna, da i dalje bez rezerve jprihj. 
vata saradnju, te da smo nasom obukom I instruktaii- 
ma osposobili ga da strucnije 1 konspiratiynije ostva- 
ruje svoju ulogu, kao i da smo stvorili uslove da u 
svako vrijeme moze da ode po potrebi kod BACKONJE u 
stan ill da ovaj opet nadje se u njegovom stanu ill 
drugom mjestu gdje mozemo realizovati potrebne op. 
radnje i mjere, cijenimo da su se stekli potrebni 
uslovi, pa predlazemo da se BABIC angaSuje za sarad- 
nika SDB. 



BABICA bi vodili pod pseudonimom 




7 Ji 



r 



Banja Luka, 10.4.1989. godine 

P Fv " 

PREDLE2E: \\ ■■l-f. fi 9H kSK '*J\ 

OPERATIVNI RADNIK, \\ NACELN&-($KJCpR$» £PB 

' log ' v ^ ZvbnKo Nikolid 

D O B R A V A " ' "- 

PODSEKRETAR ZA SDB, 

Sredoja Novid/ 




BM 

28 



(m,&vju-s 



CUVAR1 JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



BABIC, (Mirka) Jovan - "Bajo" 
1934. - Crni Lug/Bos. Grahovo 




1. 


prezime, oSevo lne i ime 


BABI6 Mirka JOVAN 


/ 


■J 

3. 


Pseudonin 


"BAJO" 




Godina r mjesto, opStina 1 SR 
rodjenja (2a strane drzavljane 
1 drSava) 


1934- godine u Crnom Lugu, SO Bos. 
Grahovo, SR BiH 




4. 


Mjesto t adresa boravka 
(prebivallSta) 


Banja Luka, Hasans Kikica ~br. 1J 




5. 


BraSno stanje 


ozenjen 




s. 


NarodnoBt 


Srbin ' 




7. 


DtZavlJanstvo 


.SFHJ 




8. 


ZavrSena Skola 111 fakultet 
BtruSna kvallfikaclja 


vi§a pedagoska skola 




9. 


Nariv 1 mjesto radna 
organlsaclje gdje je 
zapoalen 


"Vjesnik" - novinsko izdavacko predu- 
ze6e Zagreb, dopisnistvo Banja Ltika 




lo. 


Fadno m^aato 


novinar 




11.'' 


Vrata (grana) djelatnoat.i 


informativna djelatnost 




n. 


Znauja itranlh jazlka 


sluzi se ruskim ^ezikom 




13, 


Irnllvi-liiMnii oaoblna - aklonooti 
mane, liohi 


fr>to tebnika 




14. 


l)« It )<t Clan or. 


4 b 




It. 


Pn<ta>3l l» prs41n«tl 1 i1ru«o 


■ 


t 



29 



CUVARI JUGOSLAVIA - SURADNICI UDBE U BIH 



BABIC, (Nikole) Zivko - "Dedo" 
1927. - Li'usine/Bos. Krupa 



. SEKTOR SDB BANJA : LUKa' ', -■-" •;" ' -'■'-'- >; ' ■;' ":< ■i : :.' i ;f . :^\.-<} f ^';K'/' '^ K ''~- :] 
'Op. radnik: Lujld Mirko ■ : .' "' : ';"''"' ','-''. : ..': " ; ' '" 

Linija rada: 01 

Reg.broj: <J , „ „4 
Datum evid.i Hj '| -q 1 



PRIJEDLOG 
za angazovanje saradnlka 



Na osnovu Slana 46. Pravila o radu SDB, predlazem angazovanje za sa- 
radnju sa SDB 

BABld ZIVKA, sin Nikole i Andje rodjene Mandld, rodjen 4.6.1927. godlne 
u s. Ljuina, opStina Bosanska Krupa, Srbin, drzavljanin SFRJ, penz loner, 
stalno nastanjen u Jajcu, ul. Zadarska br. 8., nije Clan SKJ. 



R a z 1 o z 1: 

Sa Babl6 Sivkoa je Sluzba u kontaktu od pocetka 1987. godlne, na njegovu 
inicijativu. Kroz dosadaSnje kontakte, Sluzba je pocvrdila provjerena 
saznanja o neprijateljskoj djelacnosti ELEZ RATKA /POO po SOS/ 1 njegove 
supruge VIDOSAVE sa pozicija srpakog nacionalizma u kojima je Eatko negl- ; 
rao postojanja muslimanske naclje a potencirao ugrozenost 8 r pake, naroJi- 
to u koncekstu dogadjaja na Kosovu, o (Semu smo informlsall I 1 III Upra- 
vu redoynom informacijom broj 08-76 od 2.4.1987. godlne 1 depeSama broj 
08-581 od 6.4.1987. godlne, broj 08-705 od 9.4.1987. godlne 1 broj 08-964 
od 18.5.1987. godlne. 

U svojlm kontaktlma sa SluZbom, BAbid Je izrazavao punu spremnost za 
saradnju, a podaci koje Je uacupao Sluzbi ou uvijek bill ta£nl. Bezbjod- 
noana kultura kod Rabica kao i njegov odnos protnu iriAtruktazu 1 uktipno 
ponaSanje u kontaktlma aa nama au dobrl. 



30 



CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



Obzirom da Jo Babid liSni prijatelj Ba Elez RatJcom, da je izrazio 
spramnost da ustupa podatke SluSbi 1 da kontakte sa Sluzbom nija 
provalio, te da je u mogudnosti da 1 dalje prati neprijateljsku 
djelacnost Elez Ratka i njegove supruge Vidosave, predlaSemo da se 
Rabid 2ivko registruje kao saradnik SDB pod pseudonlmom "DEQ>". 



Banja Luka, 



P2EDLA2E pE^RADNIK, 



U 



Mlrko Lujic 



I.iH4p » 



SAGLASAN SEP DETASHANA, 



ODOBRENJE 



Na osnovu £lana 46. Pravila o radu SDB SE-NE odobrava angazovanje sa- 
radnlka "DEDO". 




/ 



tK SEKTORA SDB,/ 
nko Nikolid 



31 



CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



BAJIC, (Miladina) Vojislav - "Kabare" 
1950. - Prijebljezime/Grbac 



«?:■-.-•■;■-• 



Op. radnikt VukliS Brago 



jinija rada: 



za brisRnjn ->r- '•' ' 

BAJIC VOJISLAV, sin Kiladin* i • «',k» ^"il*. rod-Jen ?5.5. 
1950. godinje u Prijebljezima, -1 retina orbac, Srbin, rfr5- 
avljanin S?HJ t «3istent na rZls'crotehniSkoitt fakttltetni r,a- 
stanjen u B.Luci StarCovica HS •'», <"lan EXTJ. 

R a z I d z i: 

BAJIC Je bio regiatiwran kao op. •▼«»« i v-odjen je pod pse- 

udonimom "KARASS". Uatupao nvn J* h'STih.je'inosno interesanrne 

podatke o neprljateljskoj i drxir.o* djel-atnosti pojodinib li 

ca sa Elektrotehnlikog fatultata u B.Luci. 

Medjutim, prije nefcoliko mossed SAJli j« obolio na nervnoj 

bazi v tako da naraamo realnih mozufaoati za njegoro dalnjw 

koristenje. 



PREDLA&E OP. HJUWIK, SAOLASAN XkZEUUK CDJEU3IJA C3,« 



<r _2ukU5 ?*»8«>-=^ Buz* Sa*£# ^ X 



ZukliS pfcago- — 

r 1 d 



3 R A 7 A • / 






32 



CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



BIJELIC, (Dure) Bogdan - "Petar" 
1928. - Rakovica/Bos. Dubica 






I 

•y 

A 
5 


Ptn-ar, oCrva imr i tine 


BIJELIC Sure BOGDAN 


Ptruttonim 


"PEEAR" V « r 


(>r«lma. injrtio, "(rttitia. 1 SB 
ttxIrMj.i t/a *l'im dr?aTl)ane 
1 .ltIaV.it 


15.11.1928.godin« b. Rakovica,Bo8.Dubica 


[ptchita'ilu! 


Boravi u Bos.Dubici, Adema KalabiSa 126. 


Brafnn \'.anjc 


OSenjen 


Naro!tno%l 


Srbin 


7 


Ditavlpmivo 




V 


Zamirtanjf (vrsta poslnr 


Fenzioner 


Nj/u 1 mi#:t n n%Unovc tit 
pmlnrffa ajifjr |r rapttslrn 




to 


Vrjta (grant) djeltinosll 


■ 


11 


Sloliia jpiema, odnoino stnifru 
kvahlikarlfa 


Oanovna Skola ,., 


I? 


Znanje slranth inlka 




ii 


InJividtjalitc oM>btn<: — tklono^l 

raanr. }l«)ii 

Di h j. .tan SK 

I-: u ■■■■■ i •:. , .: ,.^r 




Da 





33 



CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



S£P ■% 0^ f &^gi^0^ -: : ' 1 ^>T^H 



•':•"•*•"':■• ,. 



D o n if n g i n r o m j e n o 

I'll l!pll II lk •! S 



1 

2 


PltXI It. 0<c»e> txc 1 Hot 




BIJELIC Dure BOGDAN 
"PETAR" 


_ 






R«1ni two) (Ht»nj« 
pto«J«.n 


I E K S I l> R O M J t K f 






I pored spremnosti da i dalje .saradjuje 









— sa t>i.u?taow .,_ presta_li_ob jekt-Limi_uslQvJ_ 
za saradnju. 

AT 



















• — 






.{; . 




— a _ 











U Banja Luci , !jnj 22.5.1986. 



PHO.MIE.M." IZVRSia 

ClaJanovid X. 



34 



CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



CELICA, (Pere) Nikola - "Prosara" 
1931. - Novoselec/Bos. Dubica 




KCENTARs. 



'•*::*$ %'££?:'-> 



UPi-TMil^S 



-l-l" 1- 


Pict.imv, ntevo imt \ Imr - 


CE&ICA (Fere) NIKOLA 




Pu'iidftnim 


"PEOEARA- 




(ttidiiia, mji-slo. optima i SR 
rodenjn Ua sUanc dr*)i*ljane 
< tirtava) 

Mjestn i atlfrsa boravks 
(prubivahsta) 


28.12.1931.g.u s. Novoselac,S0 Bos. Dubica 




Ul.Petra Misimovica bb, Bos.Gradiska 




s 

6 


Bratno sianjc 


Ozena en 




Narodnosl 


Srbin 




7 ' 


Driavljanalvo 


SFHJ 




8 

y 


Zammanjt (*rata posla) 


Dlpl. economist a 




Naziv 1 mira o ustanovc iti 
prcduztta gdj* |c Mpoilen 

Vrela (grana) djelalnoill 


OODR "Novi Grad" - Bos.Gradiska 




10 


KonunalTia 




.11.;. 


Skoljka aprema, odnoano itruCfta 
kvalltlkarlja 


Visoka- 




12 


Znanje stranih Jczlka 


/ 




13 


Jndividualne osobmc — sklcnostl 
RIDH. hob* 


/ 


i" 


14 


Da li if flan SK 


Da 




l.'i 


Parian i7 pru&iosti t iJruj»e 
karaktrti.itlkr vcrane /a prnMnsl 


/ 


1 



35 



CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



^|^^n^?«ki^fMl»^Sw:*i pi ^^ebrSto & 1978 .' godine 



Oanov in(>tovinJa 



a) Llnlja rttla 



SO 



21 



22 



23 



b) Neprliatrijjka dic-laltiojt knjii 

ubrmlult' 



c) Ubrmlii n» koju jt usmjcren 



Dobrovoljna osnova 
01 



Vrsta saradnika 



a) Mjcsto, driava i svujsiv 
boravka 



« , b> Mjtsrc i gmiina itpucivanja 
^ n inostransNo 

m __ 

s 

o i) Da l| j|. korHlrn pr'ijc 

S| . odlaska u inostranslvn i na 

S | kojim taUanma (lmi|i] 

» I 

H l_ 

o j d) Vrsla saradmka 



s j cl Nafm ugradivaiija 



f) Nafin odriavanja vnr 



Stcpen puujdanosli saradmka 



Koj) f>a opcralivm radnik dril 
na ve/i 



Oslali podarl. mijljrnja i ptl|edlozi 
o saradniku i saradnji 



Liber aliz am. i nacionalizam 

Eojic i Uric, GPOO 
Inform at or 



Pousdan 
Savic Djuro 



Zahtij'eva konspirativnost. 



l ' 3sn^a.JLuci... dji" i.:.2.197t,. '■'* Ji* 



I P'UI k p !• n ll n ! 



'tj-J-- •- ' x\* JUi t\o 



36 



1 ftjVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



DAMJANOVTC, (Mladena) Dusan - "Uran" 
1949. - Golesina/Banja Luka 



CENTAR- SLU2BI • BEZBJEDSOSTI 
SEKTOR SDB BANJA LUKA 
Op. radnlk: Smitran Rajko 
Odjeljenje 02 



:R«g. brojj D-47J2' .''" ' ■'"■' 

SAGLASAN 
NaSalnik II uprava SDB 

(J r< 

Tomb Kokor 



PRIJEDLOG 
za prestanak saradnje sa oaradnikom "URAN" 



Na osnovu tacke 17. Pravila o radu SDB predlazemo prestanak daljeg sa- 
radniCkog odnosa sa: 

DAMJANOVIC DUSANOM, sin iiladjena, rod j . 2.12.1949. god. u Golesima, opsti- 
na Banja Luka, NPI, boravi na prlvremenom radu u Salzburgu, Austrija, vo - 
djen pod pseudonimom "URAN". 



R A Z L Z I 

Damjanovid Dusan je za saradnju angazovan septembra 1982. godine na patriot- 
skoj osnovl, po liniji rada 02. Koriscen je zo pracenje neprijateljske dje - 
latnosti pojedinih Ilea sa naSeg podru£ja 1 njihovlh kontakata sa pripadni - 
cima srpske emlgracije u Salzburgu - Austrija. 

Na osnovu podataka do kojih se doSlo posredstvoni Damjanovida dokuuentovana 
je neprijateljska djelatnost jedne operatlvne obrade sa podruCja naseg Sck- 
tora / a na osnovu njegovih podataka i prema druglra llcima preduzimane su od- 
redjene mjere i radnje Sluzbe sto je sve utlcalo da ova Ilea prestanu sa nep- 
rijateljskom djelatnoscu. Svl podacl koje je saradnik dostavljao bill su 
provjereni jer su potvrdjeni preko druglh lzvora SDB. 

U svom radu saradnik Jc bio instrulsan na lzvjestavanje putero dogovorenlh 
kodova a za slan.je izvjcfitaja koriacio Je konspirativnu ndreau. U pocpunoHti 
.1'. bjo BVjeBtMn oaradnlSkog odnoaa sa SluSbom 1 caj odnoa do Rada nlkada 
nlje dekonupirisao nicl zloupotrijobio. Za uupjofian 1 koraktan odnos prema 



37 



CUVARI JUGOSLAVIA - SURADNICI UDBE U BIH 



- 2 



SluSbi do soda Je u dva navrata nugradjivsn skromnim poklonima. 

Obzirom da Damjanovic objektivno viSe nema uslova za dalje koriSrenJe 
predlazemo da sa Damjanovicem prestane dalji saradniJki odnoa. 

navedenom srao na odredjen nafin upoznali i Damjanovica te mu posebno 
skrcnuli paznju o pocrebi cuvanja tajne o protekloj saradnji sa Sluzbom. 

Materijal bi, nakon sto se odobri prestanak daljeg korlstenja, arhivirali. 
Banja Luka, 20.9.1990. godine 




SAGLASAN 
PODSEKRETA^ ZA ."■ SD 

tkok 

Sredoje Novic 




ODOBRENJE- 



Na osnovu tacke 5. Pravila o radu SDB odobrava 
saradnikora "URAN". 



se prestanak saradnje sa 



republiCki SEKRETAR ZA 
unutraSnje poslove 

Muhamed BeSi? 



38 



("IIIVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



DAVIDOVIC, (Zaharija) Velimir - "Raja" 
1928. -BanjaLuka 

CENTAR SDB BANJA LUKA n P(r v r . J~£f2)C 



Reg.br. 



Odjelenje: 02 Datum e ^ i# gj;& 

Op. radnik: Buki6 Stipo 



PRIJEDLOG 

za angazovanje saradnika na osnovu clana 
46. Pravila o radu SDB 



BAVID0VI6 VELIMIR, sin Zahai-ija i majke Aleksandre rodj. 
Mataruga, rodjen 2.2.1928. godine u Banjoj Luci, Srbin , 
drzavljanin SFRJ, radnik, zaposlen u RO Radiiiost OOUR 
Trgovine Zagreb kao terenski komercijalista, ozenjen , 
bez djece, stalno nastanjen u Banjoj Luci, ul. Augusta 
Senoe br. 6. 

R a z 1 o z i: 

DAVIDOVIC ve6 duze vrijjeme kontaktira i povezan je sa BU- 
RKOVECKI MIRKOM; POO, emigrant u gpaniji, zago-vornik "Hove 
demokratske alternative", sa kojim je u dobrim odnosima 
jos ; iz vremena dok se BURKOVESkI nalazio u zemlji. Ovu 
okolnost smo iskoristili i nakon zavodjenja obrade nad BU 
RKOVECEIM sa DAVIDOVI60M smo stupili u kontakt u cilju 
njegovog usmjeravanja prema BURKOVESkOM, sto je on jednodu- 
sno prihvatio. Nakon toga, u dogovoru sa nana, DAVIDOVIC 
je intenzivirao svoje kontakte sa BURKOVECKIM u cilju sves- 
tranijeg i potpunijeg pracenja njegove neprijateljske djela 
tnosti. 

U dosada§njem periodu DAVIDOVIC ,je ispoljio potrebnu vol.ju 
i smisao za saradnju sa Sluzbom i u ski adu sa tin pru^ao 

39 



CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



nam korisna saznanja o neprijateljskoj djelatnosti BURKO- 
VECKOG, njegovim kontaktima sa drugim emigrantima zagovor 
nicima NDA kao i drugim bezbjeanosno interesantnim podaci 
ma. 

Obzirom da DAVIDOVlC ima objektivne mogucnosti da utice na 
BURKOVECKOG zaveli smo op. konbinaciju "ATLAS" sa ciljea 
stupanja Sluzbe, njegovini posredstvon, u neposredni konta- 
kt sa DURKOVECKIM, zasto possoje realni izgledi. 

Na osnovu izlozenog predlaze se da se DAVIDOVlC VELItflR re- 
gistruje kao aktivni saradnik. SDB pod pseudonimom "RAJA". 

Nakon registracije DAVIDOVlC VELIMIRA kao saradnika "RAJA" 
sacinit 6e se plan koristenja i voditi operativni dnevnik. 



PREDLA2E OP./RADNIK: 
Bukic Stipo 



SAGLASAN NA^EIiJIK ODJELENJA 02: 
Sakan Slobodan 



D L U X A 

Na osnovu clana 46. Pravila o radu SDB, SE - NE odobrava 
angazovanje za saradnju DAVIDOVI6 VELIT1IRA pod pseudonim- 
om "RAJA". 



Banja Luka 30.4.1985- godine 



ODOBRAVA: 
NACELNIK CEN1RA SDB, 

Mile ManaicV V~(^_ 



40 



r 



f UVAR1 JUG0SLAV1JE - SURADN1CI UDBE U BIH 



DOJCINOVIC, (Cvije) Slavko - "Maticar" 
1929. - Dragocaj/Banja Luka 



RSOP S*. BIH 

SOB BAHJA LUKA 



CU<~*R-' 






U n 



/_ AV'.-\ 



1. 


Freslae, oSevn !<-:<• i :r— 


DOJCIKOVIC Cvi,ie SLAVKO 


2. 


Pxendsnla 


"MATICAR" 


3. 


Godina.ajeato, o:>s;lna t ':• 
rodjonja <«» mtnr. drl.wlja.-.o 
t tfrlava) 


1929- g- u Dragoc80*u, SO Banjn Luka 


«. 


Mjeato 1 adresa boravka 
(prablvilllta) 


Banja Luka, Kasima HadSica 26. 


S. 


Bratno atanjn 


OSenjen 


«.;. 


Karodaost . 


Srbin 


7.'.' 


Drtirijaoatvo 

:v/^-;r'. ; ,>: . 


SPHJ 


m 


>C4»ri«na Uola 111 fakultet 
•trSeiui kvallfikaclja 


Srednja upravna skola 


:'■'*'■■ 

9. 


Kattv'l »J*sto ra<Sn« 
organlMclJe jdja jc 


Hjesni ured Gorcji Soher 
Banja Luka 


Jo.; 


Radno.njeato . 


MatiJar 


IX.'.- 


Vrati jtsrana) .djelatnoi'.t 


Driavui organ 


is. ; 


tft»*|«?«t'iajilh JmIIi-i 


/ 


1). 


Xndivldunln« ofjbir.o - -il 1 ::.*•:• 1 
sane, hftbl 


/ 


H. 


n« 11 }e Sinn SK 


Da 


:s. 


rodacl l: proSloar: •- •!:•'-" 
fcaraVtrrletlKc vr.-.ir.o ;i 
pro*lo»t 


/ 



41 



CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



DOJCINOVIC, (Luke) Dordo - "Terminator" 
1938. - Dragocaj/Banja Luka 



CENTAR SLU2BI BEZBJEDNOSTI 
SEKTOR SDB BANJA LUKA 
Linija rada: 03 



Reg. bro3 : Y - --"■"<- 
DaLum ev. ; /j§ /!■• ffi7 



PRIJEDLOG 

za brisanje operativne veze, na osnovu clana 
49. Prayila o radu SDB.- 



DOJClNOVKi DORBO, sin Luke, rodjen 12.2.1938. godine'u 
s. Dragocaj , opStina Banja Luka, Srbin, drzavljanin 
SFRJ, teleprinterida u glavnoj poSti u Banja Luci , na- 
stanjen u Banja Luci ul. T. Sevcenka br. 6, nije clan 
SKJ. 

R a z 1 o z i : 

DOJClNOVIfiA smo oktobra mjeseca 1987. godine registro- 
vali kao op. vezu "TERMINATOR", jer je imao dobrc ob - 
jektivne uslove da prati neprijateljsku djelatnost MA- 
ODUS MILOSA, brisana POK. '■? :: '0}~- 

U torn periodu MAODUS MILOS je U prisustvu "TERMINATORA" 
povremeno istupao sa birokratsko - etatistickth pozici- 
ja, o cemu smo pisali u naSim redovnim informaci jama i 
dr. pisanint materi jalinta. 

Tako nas jo "TERMINATOR" obavjestio da je MAODUS u nje- 
govom prisustvu isticao, da je "nevin robijao" i da rr.-j 
je "robijn t.ila n amjestena" . Napadajudi licnost i djeiy 
.Jruan VITA, KOB i dr. MAODUS je yovorio. ua je TITO :<ri- 



42 



fiUVARI JUGOSLAVUE - SURADNICI UDBE U BIH 



za mnoga bespotrefana stradanja partizana na Sutjesci, 
Sremskom frontu i dr. i to samo zato Sto nij" zr.au :Ii 
odabere pravu vojnu taktiku i dr.". 2aledi za RANKOVI- 
CEM MAODU5 je govorio, da "ovaj, kojim slucaje- nije 
smjenjen", da "mi na Kosovu do daaas, nebi i^ali y.i'y.o- 
kvih problema". 

"TERMINATOR" je u proteklom periouu, por-:-d re-^ist-rcva- 
nja istupa MAODU5A i dr. vrlo uspjesno radio na prace- 
nju MAODUfiEVIH bezbjednoisno infceresantnih kontakata i 
kretanja, kao i na identifikovanju njegovih veza i dr. 
lica koja su sa njim kontaktirala. Sve to, iir.io je na 
dobrovoijnoj osnovi, odgovorno, pravovreraeno i tacno uz 
maksimalnu konspirativnost. "TERMINATOR" nije koristio 
OTS, niti je obucavan iz spec, disciplina, a skrenuta 
mu je paSnja na potrebu cuvanja tajne o kontaktirr.a sa 
SDB. 

Obzirom, da je obrada na koju je "TERMINATOR" bio usmje- 
ren, zbog pasivizacije brisana, a da u medjuvremenu, ni- 
smo uspjeli stvoriti uslove za njegovo preusmjeravanj-, 
predlaSeioo da se op. veza "TERMINATOR" brise, a roaterijal 
arhivira. 



Banja Luka, 19.10.1989. godine.- 



PREOLA2E SAGr.ASAN 

OPERATIVNI RADNIK, NACELNIK ODJELJELJA 03, 

Banjac Milos Zafiires'itf i'.,-?.i r 

43 



CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



DRCA, (Danila) Slavko - "Maglic" 
1925. -Zagreb 



if^a^kwiiV-^^S^K^t^iS^'-' 



SECTOR SD3 BANJA' LUKX'.- '"' - 
Op. 'rndr.1V.: MiloS Banjac 



.)-/# 



Reg.br. _^ 

Da t ua : f i. / / 'J 



PRIJEDLOC 



za brisanje aaradnika na osnovu Elana 46. 
Pravlla o radu SOB 



DRCa SLAVKO, sin Danila. rodjen 14.2.1925. godine u Zagrebu, Srbin. 
drzavljanln SFRJ, pensioner, nastacjea u Ban J a Luci, ul. Kovlce 
Cerovi£a br. 7., blvSl IB-ovac, nije 81ar. SKJ. 

R a z 1 o z 1: 

Od 1973. godine Dr«a Slavko Je bio u aktivnom saradniEkom odnoau sa 



«»--■ — -^" - 



•"M »AC»V4.Jk«» . A.«K 4»W %. 



w ^Tij«iMV «T 



«u tupjcauu je 



koriSteu prema vifie Ilea koja su se eksnonirala sa blrokratako-etacl- 
stiCklh i naclonallsCiCkih pozlcijn.a koja su bila ill su i sad pod 
operaclvnlm cretmanom Slu£be. Bio Je izuzetno pouzdan 1 produktivan «a. 
radnik. na osnovu njegovih xapa£anja naplaane su brojne redovne i po- 
sebne lnforaacije. Krajnje dosljedno i konspirativno lxvrSavao je 
poscavljene cj zadatke i ; zk oyo to vrijeme uspjeSoe saradnje nikad 
nas nije "prz-vallo". 

Utoro Je 24.11.1986. godine, pa predlazemo da se kao saradnik briSe, 
a materijal arhivira. 

Banja Luka. 10.6. 1987. godine 



PREDLA?.E OP. RADNIK 
Mi los B.mjac 



SACLASAN 
NACELKLK ODJELJENJA 03 



/'A.V4.V V»V> c 

Emir Zahirovic 



44 



CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



FRUSIC, (Stevana) Andrej - "Timok" 
1916. - Divos/Srijemska Mitrovica 




UPIT'HIK S 



1 
■I 

4 


Privimi-. m'cvo imc f inn- 


2RU§I<5 Dr. ANDREJ /Stevana/ 
"TMOK" 


Pui'iidnrnm 

(iutliiuf. m\\ s;o. itpstma i SV 
rmlenj.-t f/J sl'anc dr>;ivl|anc 
1 ilriava) 

Mjcshi i ndrt-M bnrnvfca 
(prebivatiila) 


1916. g. u selu Divos, 30 jren.Hitrovioa 


Aleja JN A broj 3 - Ban 33 Luka 


S 


Biatno slanje 


NeoSenjen 


K 


Narodnosl 


Srbin 


7 


Driavljatutvo 


SFRJ ___ 

Vladika SPC 


8 


Zammanjc (vrjla poMa) 


9 


Nnziv 1 mjrs n itstanovc 111 
prcduzcCe gdje It zapostrn 

Vr»l» Igrani) iljelamoitl 


Vladika banjaluSke eparhije 


Id 


SveStenstvo 


II 


Skolska sprema, odnosno *trutna 
kvalltikarlja 


VSS 


12 


Znanje siranlh jrzlka 


Ruski, njemaSki, do"el.fraacu3ki, engleski 
madjaraki i dr. 


13 


Individuals osobme — sklonosll 
goat, hofti 




N 

i:. 


Da II |r flan SK 




f'fiilii-i u pn>*trnu i ilt u^c 
karafctrrindkr rr/int /* prMlftst 


- 



45 



CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 




P E I J EDLOG 
za angasovan^e u sarsdnicki odnos 



FRUSlC Dr. ANDREJA, sin Stevana, rodjen 1916. godine u 
selu Divos, SO Sremska Mitrcvica, Srbin, drzavljanin 
SFRJ, nastanjen u Banja Luci - Aleja JHA "broo 3, banja- 
lucki episkop, clan Svetog arhijereoskog Sabore SPC u 
Beogradu, poznaje nekoliko stranih. jezika-ruski, njema- 
cki, a djelimicno £ rancuski , engleski, madjarski idr. 

Prusic je prije II svjetskcg rata zavrsio visu gimnazi- 
ju, a 1939. godine diplomirao je na teoloskom fakultetu 
u Beogradu i bio profesor vjeronauke na giranaziji u No- 
vom Sadu. U aprilu 1941. godine bio je hapien od noenia- 
5kib i madjarskih okupaoionih vlasti i protjjeran u Beo- 
grad gdje je sve do oslobodjenja Beograda radio kao pro 
fesor vjeronauke na oednoj beogradskoj gimnaziji. U to- 
ku rata deklarisao se kao pripadnik cetnickog pokreta 
Draze Mihailovica i pomagao ga. 

Poslije rata Prusic je doktorirao opstu istoriju na be- 
ogradskom univerzitetu i oedno vrijeme oe predavao rus- 
ki jezik na Qednoj beogradskoj gimnaziji, zatim je bio 
asistent na tehnickom fakultetu u Beogradu, vikarai eci 
sicop u Patrijarsiji SFC, administrator crnogorsko-ori - 
morske mitropclije na Cetinju, a od 1961. godine nalazi 
se na duznosti vladike banjalucke eparhije. 

46 



J rtjVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 




Ooptiiss i pramisne 

poupitniku S 



1 

2 


PrtiJme. ottro \m< 1 lot 


FEUSI6 /St»v» nfl / ANDPKT 


Pttadoria 


TIMOK" 



Rtd- broj ptUnjt 
kod kojtf >• bmUI* 


TEKST PROMJCKC 




BriSe ae P.1P.1QR1 




Premjegten u Sremske Karlovce - SAP Vojvodina. 
/Materijal poalan preko RSUP SR BiH SDB - III Sektor/ 























u -feanj.aluci^^ <i«c 2.12.. 



M..61 I 



_iIarB..iiak.vic 



47 



CUVARI JUGOSLAVUE - SURADNICI UDBE U BIH 



GAJIC, (Stanka) Bozidar - "Cvjecar" 
1941. - Donja Mravica/Prnjavor 



I! p ; T N \ V v 



P«<;.br 



lV 


. ■ . .-. :r,. : ;.-,- 


«VJiC ."i!;-:i::- 30'2lDA:t 




"OV0...JA.i" 


rvlj<*fi>.i 'za s'.rar.o -tr ?.ivl *,ar.»» 


L •■'•1. -. u ... J.iirr'-'io.-, , ~C . ■■ 


» , ' V './."* 


IiTo:-iv..u.'.t..»> 


A iioliorienbersor PJ'l-asen (Jo:-. '■■-:•:• 


itra^nc T.anjo 


0;;*a^en. 


XarOiJnr.ist 


Srbin. 


Dr f.avl \iinctvo 


ol'i<J 




lavrSor.a .'.^ola ill fsfcuilct 
struina Kvallf iv.a;lia 


'S-. :'f:. O.b. 




Naitv t r>;c;to rainc 
orianltacl 5o <ri}c i = 
sapoalon 


Zrposl'jn kod orivntnike 




Racino rjrsto 


xomljcmdnik 






r o 1 ~. opr i vr e d -. 




.,.. .„ . .. ... ;,, 


/ 




• .'-: 


i 
i 




; 











48 



^ 



CU VARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



'.•2 



un< il • '-.v.. -"■■'•v. --'--"'-•' ..yi <S' V ■»'•'_.■ ***.;■■: '■^:_ r ..""_ . v*'. — •■• ■• ■■■-•.■ -•'-■: 



■) I.lniji fMtit 



J} ,M>C>10, lilt**) i lV..jlUo 

bnravki 



bj Mjes*r i £i><1inj upulivjnji 
it 4not:rati*tvi) 



^ . odlt>i;» ti nioi!(*rufvft i ru 
« knjim tariaotni (fmijij 



» ' (1) VrsJi ursdmka 



a j *) N.ifrn uj;rjd(V*nja 



I) NaCin odrfavEtiJa vc/c 



Sicpcn poutdtnoiti MUilnika 



Kojt ga oprrjtlvnl fsdmk dt/i 
ni veil 



n tjradmktt i .i-mdnji 



"PatrlotsV.o.1 or.iscvi 



Cetnicku er.ir;:--i • i , 



SPASOJEVli SaVrtO//: 



•loarsso.- 



Inforcator 



Pouzdan 
De.janovic Vukajiin 



j- 1 :.y-. . 



49 



CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



GAKOVIC, (Vase) Slavko - "Jablanica" 
1916. - V. Rujiska/Bos. Novi 



'■$£:,■>;■"«;■■'•:■ ■'■■■■- ^.- ^■- i yj..^^^j---T: ■■•.:.• \ ■■■ ' -• :-.^hr>^/A T ' f / 4 

Cfc. radnlk: Mirko JeSid "•.■:'' /'a:^' 7 ?.'- Linlia radst 03 v: ' ' I 



Linlja 
Datum: 5.11.1966. ncdino 



PRIJEDLOG 
za angazovanje ocxsrativne veze na osnovu clana 51 Pravila o radu SEB, 



GAKCVKi SEAVKO. sir. Vase i Mire r. Culibrk, rodjen 15.1.1916. godine u 
Velikoj Rujiskoj, opStina Bos. Novi, Srbin, drzavljanin SFRJ, po zani- 
manju sveStenik SPC u Bos. tovcm, stalno nastanjen u Bos. »?vcin, Mose 
Pijade hr. 15. 

Gakovic" potioe iz porodice koja je u toku rata bila na strani NOPa i sam 
j'e pcwagao isti. Gakoviif je 1 poslije rata, sve do danas, Obavljajudi 
svoju sveSteniiku du£nost Imao lojalno drSanje i radio u duhu naSih 
pozitivnih propisa. 

Na osnovu saglasnosti RSUP SR BiH - III UPRAVA SEB depesa br. 55 od 18.1, 
1985. godine sa Gakovidem sno uspostavili kontakt 1 do sada obavUi viSe 
infonnativnAh razgovora. 

O razgovoru je iznio viSe interesantnih podataka o aktivnostl srpske 
akadanije nauka i umjetnosti na riaSenf podrucju vezano za snlmanje stanja 
o stradanju srpskog stanovniStva i 'objekata, SPC a vrijene bivfe NEH 
o 6ano sno informisali u naSoj depesi br. 03-1680 i infotmaclji 03-300 
od 25.9.1985. godine-. 

Pored toga Ga}:ovic je azr.io viSe interesantnih podataka za banjaluacog 
eplskopa-Milutintf/ifSa, CO ovog Sektora koji zfcoggadnje novog erkvenog 
objekta u Bos. .Novor. o-sto dolazi na podrufije Bos. Novbg i kcntaktira 
Gakovida . 

Gakovid pcvrcac-,x kcofcaktira KNEZlC Iliju, [xnroh u Bos. Krupi, ?CO 
sektora SDE-. Biha.c ci;..s f >arohi 3 a obuhvata dio teritorije opstine taos.Vjr.i 
/sola RastJe, f-vitavazi, Blatna/. 



50 



CuVAR I JUGOSLAVUE - SURADNICI UDBE U BIH 



Da t'uffl : ' A. ; 7 •. i987. •-'go'cH ne ' . '■' ■• • 



Liniin rada: 03 



PRIJEDLOG 

23 brisanje opcrafivne veze na osnovu SL. 50 Pravita o radu 
SD8 



GAKOVIC SLAVKO* sin Vase f Mire r. Culibrk, rodjen 15.1.1916. 
godlne u Velikoj RujiSkoj* opStina Bos. Novi* 
Srbln/ driavljanin SFRJ* po zanioanju sveltenik 
SPC u Bos. Novon* stalno nastanjen u Bos. Novo*/ 
NoSe Pijade br. 15. 

- • ■ ^ ■ * 

R a z I o z 1 : 

Na osnovu saglasnosti RSUP SR.B1H - III UPRAVA SOB depesa br.55 
od 18.1.1985. godine sa 6akov1dem smo uspostavili kontakt i do 
sada obavill viSe inf ormati vnih- razgovora nakon Cega sao 
ga regi strovali kao op. vezu pod pseudoninon "JABLANICA". 

U dosadaSnjim kontaktima iznio je v15e interesantnih podata- 
ka o aktlvnosti srpske akadeni je/nauka 1 unjetnosti na naSea 
podrutju vezano za snimanje stanja o stradanju srpskog stanov- 
niStva i objekata SPC za vrijeme bivSe NOH o Unu sio pisali 
u naSoj depeii br. 03-1680 i inf ormac i j i .03-300 od 25.9.1985. 
godine. 

Pored toga iznio je viSe i ntere sant nih podataka za banjalutkog 
episkopa MIUUTINOVIC A/ 00 ovog Sektora koji je zbog gradnje 
novog crkvenog objekta u Bos. Novora viSe puta dolazio i kon- 
takt i r ao i zvora . 

3udu6i da je aktivnost srpske akaderoije nauka i urojetnosti 
na naSem podruCju mjerama St>8 presjefena te da "Jablanica" 
ne'ma objektivne mogudnosti da prati nac iona I i s t i t ku i 



51 



CUVAR1 JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



GLISIQ (Doke) Milos - "Doko" 
1920. - Cardacani/Laktasi 



mi 






■ : vr^xt"' 



|;uRTA]R(,^arLj£LJLiil£a., i 



UPiTNIKSS: 



1 

2 


Proximo, ofcvo Imp 1 Imc 


GLISl6.Bok»,MIL0§ . " W 'T: ' ; 


Pscudnnlm 


"BOKO" 


3 


Godina, mjrsto, opitlna i SK 
rorfcnj* (/a (tranr rfr/avljane 
1 tlrzava) 


22.12.192o.godine u Sarda5ani, SO LaktaSi 


4 


Mjeslo i adresa boravka 
(prcbivaltsU) 


2ivi u Ban;) a Luci, Bulevar ravoluci;Je 23/1. 


S 
6 


Bratno slan]e 


Reozenjen 


Narodnosl 


Srbin. 


7 


Drzavljanflvo 


• 


8 


Zam'nanje (vrsta posla) 


Penzioner 


' 9 


Naliv 1 njca'o uitanovc ill 
preduzeta gdje Je zaposlcn 


••.■'■."■ .".j t - : ■■■■: v .;..-.•' .: ^-: ■;}.. 


10 


Vcsla (grana) djclalnosll 


* ■ ■ ■ ''^ 


. 11 


Skolska spreaaa, odnosno'strufna 
kvallflkarlja 


Osnovna Mkola (.v*.j/razreda). .v^ , . 

■.■'•.■'•'••'••..•*■.;■■.■«!:.■••• -■'•■-'; .;.'.\.';' '';■•' .•■"•.■'•■;i/ ! ;?C' ! '1- 


12 


Znanje stranih jczika 




13 
14 

1.'. 


Individual!]? oKobinc — sklonosll 
manr. hohi 

D.i II ji' iMiii -SK 

I'o.lan i/ fiio.Jn^li 1 tliM^f 
kJUJiktri'inilki- vtv:mr /ft priitlntl 


• 


Ba 





52 



; I euvARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 









18 
19 

20 

21 
22 


^'^ilp^jm^9^ofjifK^^Z9,<^^^' 


Ww- 


Osoov aiiftiZovaiija 


Patriotisms 


— 


•) LI 

b) N< 
oh 

c) O 
Vrsia 


llja rada 


01 

Birokratissam - IB-ovski 
GOO Pefianac i dr. 

Ugradjeni 


priJatcljAkn djclntnast knjii 
rnitujr 

irada ita kojtt jc usmjrrcn 

saradrtika 

a) Mjrsfo, dr2ava 1 svojstvn 
boravka 


m 

3 

w 

o 
c 
3* 
"c 

m 

Sf 

M 


b) Mjckc i gndina upuiivanja 
u inoslranslvo 




c) Da II Jr koriStcn prijc 
odlaska u inoslranstvo i na 
kojim zadacima (llnijl) 


• 


z 

o 
* 

1 


d) Vtsla saradnika 




c) Naiin ugtadivanja 


• 


f) N'afin odriavanja vcjc 




— 


Slcpcn pouzdanojli saradnlka 


Pouzdaa 


KoJI gi opcrallvni radiilk dfjl 
na veil 


Marin Du5an 


23 


Ostali podarl, iniSljrnja 1 prijcdlozi 
o saradnikti 1 sarndnji 





t.;in.-i 



Upilnik piipuflin; 

Stoji5«vi6 Borks 



53 



CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



ILIC, (Dorda) Slavojka - "Slava" 
1937. - Donji Vakuf 



CZBTA& SUJ2BI BEZBJEDNOSTI 
SECTOR SDB BAHJA LOTA 
Op. radnlkt Slavko Xalesevll 
Datua: 27.8.1987. godlne 



PEEDMKT: ILlC SLAVOJKA, prljcdlog za 
brlaanje op. »««.- 



UA.6 SLAVOJKA, aonaSko lae Spaaenlja, kcl Dorda 1 Boje, rodjena 1937. 
godlne a Don Jem Vakuf a, Srpklnja, drSavljanka SFKJ, kalodjerlea SPC, 
•talno nastanjcna u Banjo J Luci - Borlaa KJ.drl£a 4, regiatrovana kao 
op. vez* SDB 10.5.1985. godlne 1 vodjena pod paeudonlao* "SLAVA". 

1116 Slavojka sc od etrane SDB kontaktlra od 1982. godlne. Polto je u 
svIm kontaktlam s njon, Sluibl davala korlsnlh 1 bezbjednoeno interesan- 
Cnlh aaxnanja /dala je 1 lzjavu po SI. 151 ZKP o neprljeCcljskoj djelat- 
ooatl eplakopa Jefreaa/, reglatrovana Je kao op. vera SDB. 1 n mrtm da- 
ljla kontaktlma, Slavojka je obavjeStavala o znaSajnla bezbjednoanlai 
aaxnanjlau 1 reallzovala konfcretne zadatke koje smo joj davall, a kon- 
takte aa SluSbom nl u jednoa aoaentu nlje provallla. 

Obzlroa da Je Ill£eva svakodnevno n toku zblvanja u SPC, da Je a 2 eat la 
fcostaktlaa aa pojedlucima lz te strukture kojl au pod tretaanoa SDB HI 
an bezbjednosno lnteresantna 1 da ave aaznanja SluSbl blagovreaeno preno- 
al, naajeravano jc jos IncenzlTnlje koristltl 1 uaajeravatl na pra£enje 
1 op. pokrlvanje Vonkrecnlh sluSajeva 1 pojava. 

Iz navedenlh razloga predlazeao da se Ili£ Slavojka brifie kao op. veza 
SDB, a satlnl prljcdlog za njeno reglstrovanje kao saradnlka SDB. 

PREDLAJtt OP. RAI)«I*-.-~- :t:: =5>* v SAGLASAX 

ka£klkik ODJELJEKJA 03 
Slavj^_Jtole«eyj£- . , " \. * ^v ..'nU': tn. , " 

Emir Zahirovlf 

RAYA 

StKTORA SDB , 

Nlkoll£ 

54 







CuVAR I JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



IVANIC, (Predraga) Zoran - "Ivan" 
1963. - G. Branesci/Celinac 




•rr..^.->'->-v ;>■■.■.:.'-.■• ■•■-■ ••••• TJP1TRIK v 



1. 


rraiiN. eS«*o las 1 laa 


IVAHIC /PredraBa/ ZCHAH 


2. 
1. 


fMoOealJi 


"IVAH" 


Codlaa.Bjaato, op«tlu 1 IK 
roAjaaJa C*a atraaa drtavLlaaa 
1 drtara) 


12.7.196J. u G.Hraneficima, Celinac 


4. 


ftjaato 1 a4xau bocarka 
(prablvalllta) 


Gornji BraneSci 


S. 


■zaCas ataaj* 


HeoSenjen 


(. 


Baroteoat 


Srbin 


7. 


Dxlavljaaatoro 


SPBJ 


i. ' 


tavrlas* lkol* ill f«kolt«t 
ajtxa&w IcnlMlkaclJa 


Maturant bogoslovoke §kole 


». 


aulT t mjaate cadna 
orfaadsaclja «4}a !• 
■apoalaa 


./. 


lo. 


*adao ajaato 


./. 


11. 


*r*ta (frana) djalataoatl 


Vjeraka 


12. 


Xnanja atranlh Jaclka 


./. 


11. 


tndlvlduMn* otobln. - aklonoatl 
•ana, hobl 


••/. 


U. 


0* l: J« ilin 51 


Ki,-,e 


»». 


Podacl !• protlc.tl 1 drua* 
proltoat 


t 



55 



CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



•CENT. 



D^ 



*mw^ 



Op.radnik: Slavko MaleSevid 
Datum: 7.11.1984. godine 



■'^SW&W- '■.■:■?■*•':■ '. •;■'• 



Reg 
Datum 



br. v- /5M'.V 



<>:> M .ft. 



PREDMET: IVANIC ZORAN, prijedlog za 
registrovanje kao op.veze.- 



IVANIC ZORAN, sin Predraga i Jovanke Dujakovid, rodjen 12.7. 
1963. godine u Gornjim BraneScima, op§tina Celinac, Srbin , 
drzavljanin SFRJ, bogoslov SPC, stalno nastanjen u mjestu ro 
djenja. 

Sa Ivanidem je ostvaren kontakt 1982. godine, s ciljem da 
se ocijeni mogudnost operativnog kombinovanja i stvaranja u- 
porista SDB u redovima podmlatka SPC. PoSto je taj kontakt 
prihvatio korektno i iskazao spremnost da Sluzbi potnogne, s 
njim je nastavljeno i daljc kontaktiranje. 

U dosadaSnjih devet kontakata, Ivanid je, svakom prilikom , 
ukazivao na saznanja bezbjednosno interesantna i ona koja su 
od koristi za SDB. Pokazao je zavidan nivo spremnosti i isk- 
renosti, a nismo do§li do saznanja da je bilo gdje provalio 
kontakte sa SluSbom. 

Obzirom da je zavr§io §kolovanje u bogosloviji (ostao mu ma- 
turski ispit), a da je kandidat Banjalucke eparhije i da de 
kao sveStonik raditi na nasem podr-icju, cijenimo da de Slui- 
bi fJit. : ■■)..! koristi i da £c so nodi koristiti na pradenju ne- 
pr: j.if •.•! yr.k.j djolatnosti episkou.i JEFREMA (00), Ratka RADUJ- 
KOVLCA U'«--j) t opstih kretann u SPC. 



56 



rtlVARI [J UGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



IVASTANIN, (Milana) Mirko - "Tiho" 
1949. - Laminci/Bos. Gradiska 



CEOTAR SLOSBI'BEZBJEDNOSTI 
SEKTOR SDB BANJA LUKA 
Llnlja rada: 02 
Op. radnlk: Dejanovic Vukasin 



Re*, br.: V_' «-*_' 



PR1JEDLOG 
za bris»anje operatlvnc veze 

1VA§TASIN MIRXO, sin Milana, rotlj . 19i9. godlne u Lamlnc iraa , opstina Bos. 
Cradlska, Srbln. drz. SFRJ i Australljc, boravio u Stdnelu. a sad.i hfr.i - 
vi o injestu rodjcnja, vodl se pod pscudonison "Tiho". 



R a 7. 1 o z i: 

Ivafitanln Je boravio u Sldneju u ptrlodu od 1973. Rodlne do 1986. god<ne 
kada Je za acalno doputovao u zenlju. V ton vrcnonu. a poscbr.s od 1931. 
pa do dolaaka u zemlju, doscavljao Jc dosta inccresancne podatkc o ncp. 
djclacnostl Rakas RaCka 1 LJublnka. oba 00 1 dr. cetr.i£kita enlgrantloa 
lz Sldncjo, zbog iega je 1 xeglatrovan kao op. veia. 

Nakon dolaaka u zemlju sa op. vetoa "Tiho" nascavljcni su povreaeni ncpoa- 
rcdni Vontakti.uColiko vise Jcr Je najavljivao ponovnl povracak za SldneJ. 
Obzlrom da on caj odlazak acalno prolonglra iz nekih subjckc lvnih razloga. 
a da ae u mjcscu boravka tsklju£u)e mogucnost njegovoy, kor lston ja . pr«.-dla- 
ivtxt> da se Ivaiicanln Mirko z.iv.-don k.it> «p. vcza "Tlho" In i^c, .> r..iter'.Ji! 
■ I'll !•. tr.isi . 

IS-ltlj.i I.uk.l. I . .' . I'iXX . >'..T!;m-. 



-.yf..\/.:-. Df. K.\r»si>: 



■ v.: .v:;.\». >:.•.-■/;•.:/ ■;j-i.,:-- 



t 
i- ■■.. 



,\ V A, 



•;.\< . -:i.jc i >• j:-:ktosa/ .«■.;!••.. 



AC 



57 



CUVARI JUGOSLAVIA - SURADNICI UDBE U BIH 



JANKOVIC, (Tome) Mihajlo - "Vijaka" 
1928. - Sarinci/Prnjavor 




■'^'•y---wf-:- ---Mn-. 



UP UNIX S 



I 

2 

4 
5 


Pfi'rimc »<Vvo imc 1 Imr 


JANK0VH5 /Tome/ MIHAJLO 


PaiMidnoim 


"VIJAKA" 


Godina. m|i'MO, iipltina i SH 
rodenja {m slranc drtavljane 
1 d»2av;i) 

Mjeslu i adrcsa boravka 
(prcbivahsta) 


1928. g. , Sarinoi - Prnjavor 


Baaja Luka, 2ivojlna Preradovida 2o 


Braf no stinjt 


02 em;} en 


. fi 


Narudnost 


Srbin 


? 


Driavljannvo 




8 


Zanimanje (vrata postal 


Slu2t>enjk poSte 


■ 9 
| .0 


Naziv 1 m|f» o ustanovc Hi 
prcriuzeta gd|e jr taposlrn 

Vtjia (grant) dielainoill 


Radna jedinioa PIT - Banja luka 


Saotiradaj i veze 


11 
12_ 

13 

14 

1.1 


Skotska sprema. odnosno strtifna 
kvallfikaiija 


Oatiovna Skola 


Znanjc stramh jclika 


- 


IrtdmduaEnr nsobim* — sUonoMt 
manf. hohi 

D;i h |i- i'l»n SK 

t'oila. i u ;ii«Kli»Mi l ilriinc 
kArakn-nlliv- vcmiic /• pnMim 


Obazriv i konspirativan 


Ba 





58 






I niVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 




20 



21 



22 



23 



Oanov sngsfovanji 



a) Unlit rids 



b) Neprljeifliska djrlnlnoit knju 
obradufc 



c) Obfada m koju |e usmjcren 



Vfsla saradnika 



») Mjtjto, dflava i tvojslvo 
boravka 



I— ■ 



m . bj Mjesec I gndina upuifvanja 
~ I ti inostranslvo 



& i <•) Da It Jr kotlStrn prijr 

H | odlaska u Inostranslvo i na 
« kojira zadarima (HnlJI) 

a I 

a I 

o d) Vtsta saridnika 

a [ 



Nq dobroVolJnoj osnovi 



03 



fSlaven" 



I e) Nafin ugradivinja 



I) Nifiri odrlavania »tw 



Stcpcn pouzdanostl saradnika 



Koji r» oprrallvnl radnik dril 
na vczl 



Ostali podari, mi.Stii'nJ'ft I prijedtcii 
o saradnfku J saradnji 



Pouzdan 



Drago Jerkovid 



Lpilnu p i p ii n i 



59 



CUVARIJUGQSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



JANKOVIC, (Mirka) Ranko - "Luna" 
J954. - G. Viiacani/Celinac 



; v;-^ v ^.^ ■- V..:-.." 






Frailaa, oCavs 1h 1 U< 



4. 



FaaueVmla 



CodtiM.ajaata, opftlaa t •■ 
rodjan)* (m itttM 4rla*l]u» 
t drlara) 



JJJK07I6 /Hirka/ iiAMEO 



"IOTA." 



Ib'wr 95 *" S - Ti 3«5aai, opStin. Celiaac, 



SB BIB 



KJaato i adx««« boravfe* 

Iprablvalllu) 



5. |»r«£t» atuja 



■urotfnoat 



BanJ» I«ka, Atifa Topi6a br. 6 



Keo£ea Jen 



BrtavlJaaatTO 



>. 



larrlau Ikela ut fakoltat 

•tiuCo* *r»Utlk*ctJ« 



■**!» 1 ajaste radaa 
orvutaactja atfja Ja 
upoalaa 



Srbia 



SFSJ 



SSS 



lo. 



u. 



"■*» ajaato 



»*■«* (fiana) iljaUtnoatl 



BO -UCEL- - OODB "0dr2aTaaje".B.luk« 



Precisni vehaaiSar 



Induatrijja 



it. 



u. 



lunja atranth Jaxlka 



»nfllvldu«lo« oaobtna - aklcnoatl 



»• Jl !• «Un S« 



. /. 



• /. 



l«. 



Podacl li prollo.o i a, u „ 
**raktrrlatl)t* »«r.n. i« 

pro* t oat 



Ba 



./. 



60 



£ UVAR I JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



■ • y.ft'r '^-'V, 



I ::icestar" slu&x ■bezbjsdnosti 

SEfCTOR SD3 BANJA LUVtA 
^.rl Op. radnlk: HDorad BilblJ. 
I Dana: 15.6.1987. godine 



PREDHET: JANKOVIC RANKO, prtjedlos -J 
brlsanje op. vezc- 



JANKOVNi RANKO, sin Mirka i Seanke Sjenjic, rodjen 29.9.1954. godine 
u C. Vijacaniaa, opstina Celinac, Srbln, driavljanin SHU, zaposlen 
kao precizni mehanlcar u RO "Incel" OOUR "Odriavanje" Ban J a Luka, 
stalno nascanjen u Ban jo j Luci, ul. Aclfa Toplca br. 6., Je tokoa 
1984. godine registrovan kao op. vcza 1 vodjen je pod pseudoniaoa 
"LUHA". 

Jankovic je bto jedan od organizatora forniranja 1 okupljanja nefor- 
malnc grape "Ray-Joga" u Banjoj Luci. Kakon ras&iS&ivanja sa £lano- 
vina ove grupe, krajen 1983. godine, ea Jankovicea je uspoatavljen 
saradniSkl odnos u cilju pradenja evencualnog daljeg okupljanja 1 
rada ove sekte, u kojin prlllkama je davao znacajna obavjeStenja. 

Takodje, Jankovic lma brata koji iivi 1 radi u Ljubljanl, gdje sc ak- 
tivno bavl "Ray-Jogom", te nas je -redovno informiaao o najaktu- 
elnljln kretanjioa u radu ove aekte u Jugoslavljl, a davao je podatke 
i o pojavi novih lica iz Banja Luke, koja au se bavlla aeditacljo* 
111 au posjccivala lnternaclonalne festivale "Roy-Joge". 

Obzlron da jc presjecena djelatnost Clanova "Roy-Joge" na pod rue J u 
Banja Luke, i A u posljcdnje vrijemo nije evidendrana ni jedna 
pojava okupljanja clanova "Roy-Joge" na ovom podru£ju, predlaieno da 



61 



CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



JANJIC, (Stojana) Drago 
1932. - Kola/Banja Luka 



tlEMTWR SLUJBBI BEZBJEDKOSa'I 
SECTOR SDB BANJA LUKA 
Op. radniki Stevo Ivetid 



"Upravnik" 



Reg broji D- *f£J 
Datum evid. /lt-f-fy 



PRIJEDLOG 
za brisanje saradnickog odnosa, na osnovu clana 
49. Pravila o radu SDB 



JANJXC DRAGO, sin Stojana i Dantce Gajid, rodjen 24. n. 1932 
rdineu ***■«. opitina Banjaluka, Srbin, drzavljanin SFRJ, 
penzioner, stalno nastanjen u Ban jo j Luci , ui. Krajiskih bri- 
gade 194. 

Vodjen je pod pseudonimora "UPRAVNIK". 
R a 2 1 o z is 



JANJIC je registrovan kao saradnik SDB 3.12.1975. godine pod 
pseudonin** "upravnik". Angazovan je na patriotskoj osnovi » 
cilju praeenja bezbjednosno interesantnih pojava i pojedinaca 
u St. centru "VeXjko Vlahovid" u Ban jo j Luci. 
2a vrijerae trajanja saradnifikog odnosa "UPRAVNIK" je u vise 
w rata us^eravan prema pojedinim bezbjednosno interesantnim 
licima zaposlenim u Studentskom centru "Veljko Vlahovic" kao 

pre*a licima i« .tud.nt.ke sredine koja su se eksponirala sa 
nacionalistidkih pozicija. 

Podaci koje je saradnik dao Sluzbi bili su „ potpunosti t.6„i, 
Sto je utvrdjeno i provjerom preko drugih izvora. 



'UPRAVNIK" nije koristio nr<; «<#-• 

J xoristio OTS, niti su putem njega primjenii- 

'ane.druge nrjere Sluzbe . U toku saradniCkog odnosa i, 

loviano nagradjivan. 



.zvor nije 



62 



gUVARl JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



tftazano nu je na potrebu i daljeg duvanja u tajnosti njegovog 
odnosa sa SluSbom, Sto je takodje prihvatio. 

Obzirom da je saradnik penzionisan, cijenimo da nema objektiv- 
nih uslova za dalje vodjenje "UPRAVNIKA" kao saradnika. Medju- 
tint, radl se o provjerenom i povjerljivom lieu kome se i ubu - 
dude u sludaju potrebe Sluibe moie obradati za poraod. 
Predlazeroo da se JANJI6 bride kao saradnik SDB, a materijal 
arhivira. 



Banja Luka, 5- t- 1990. godine. 



PREDLA2E: 
OPERATIVNI RADNIK, \. 



Stevb ivet 



30* 



SAGLASAN: 



NAfiELNIK SEKTORA SDB, 
Duro/Savid /./ • 






ODOBRAVA: 
^JfODSE|RETp ZA- SDB, 
Sredoje Novid 



63 



CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



JOKIC, (Jose) Branko - "Cakor" 
1958. - G. Vrbljani/Kliuc 



rciEWXAE'' SIJpfcBI'BEZB JEDNOSTI >' 
SEKTOE SDBBANJA LUKA . ■ 
Lini^a rada: 03 
Op. radnik: Du§an Pavlovi6 
Dana: 16.5.1986. godine 



vW 



REG. BROJ: J^£_-2__ 
Datum evid. : nO- & • o£ \ 



PRIJEDLOG 

za angazovanje saradnika na osnovu clana 46. Pravila o radu 
SDB 



J0KI6 BRANKO, sin Jose i majke Mare djev. Jokid, rodjen 
3.1.1958. godine u G. Vrbl^anima, opstina Kljjuc, Srbin, 
drzavljanin SFRJ, zavrsio trgovacku §kolu, zaposlen kao 
trgovac u D. Yrbljanima, stalno nastanjen 11 G. Vrbljani- 
ma "bb. 

R a z 1 o z i: 

Sa Jokidem je ostvaren kontakt tokom 1981. godine na oko- 
lnosti pracenja nep. komentara porodice emigranta Jankovid 
Jove /00/. U svim dosadaSnjim kontaktima, Jokid je ustupao 
korisna saznanja o kontaktima Jove sa majkom i bratom koji 
zive u G. Vrbljanima. Blagovremeno i tadno nas jo obavije- 
stavao o namjeri. i odlasku Jovine majke Mike u AuEtraliju 
kao i njenim komentarima po povratku iz Australije. 



64 



I ^HVAR UUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



I jokic io prilikom kontakata ustupao Slusbi i druga bez- 

'■•£ I -bjednosno-interesantna saznanja do kojih je dolazio. 

Zbog svega ovoga aprila 1985. godine regisErovan je kao 
p. veza pod pseudonimom "GAVEO". Medjutim, u posljednje 
vrijeme Jokic pored saznanja o ponasanju porodice Janko- 
vic ustupio nam je vi§e bezbjednosno-interesaDtnih poda- 
taka o nep. djelatnosti Milovanovic Petra, svestenika 
SPC u D. Vrblo'anima i Jelic Blaze iz G. Vrbljjana. 



Na osnovu bezbjednosno-interesantnih saznanja koja je 
Jokic ustupio a koja su provjeravana i preko drugih iz- 
vora Sluzbe/ pokazala wr se tacna 4? u vise navrata informi- 
sali smo * nadlezne Uprave. 

Obzirom na njegovu spremnost da i dalje ustupa Sluzbi 
bezbjednosno interesantna saznanja kao i to da $e i da- 
lje u mogucnosti pratiti nep. djelatnost Milovanovida, 
Jelica i ponasanje Jankoviceve porodice, misljenja smo 
da je Jokic stekao odredjene uslove da se s njim moze 
stupiti u saradnicki odnos, te predlazemo da se registru- 
je kao saradnik pod pseudonimom "SAKOR". 



Banja Luka, 16.5.1986. godine 



PREDIAZE OP. RADNIK, 
Diisan Pivlovic 



SAGLASAN &EF DETA&MAHA SDB 
Zda^^i^narem 



65 



CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



JOKIC, (Rade) Dusan - "Kozara" 
1948. - Turjak/Bos. Gradiska 



'SEK3ttVSDB : "pANJA J.VK.K - ,"" 
Odjcljc'njc: 02 






P R I J E 1) I. .) C 
23 brisanje opcr.-.t..:;^ vt; : ; 

?.a JOKIii DU5ANA, sin Rade, rodj . 1 U8. ?,.>.J!in._. u T-ir j .:>. .i . .>;>.1:in;i 3«s . 
CradiSka, NPI, boravi na prlvramon^ i-.uin u Si.J:i.;ju - Aurscrai l -2. vo- 
di ae pod pseudonimom "Kozara". 

R a z 1 o z 1: 

Jokii ae kao operativna veza cretira od 198*. godlne nakon Sco je bora- 

vio u zemlji i iznio dosta intercsancne i provjerena podntke o nep. dje- 

latnostl Marjanovtc Radovana, POO I dr. Ilea kojn bo rave u Sldr.cju a i 
cupaju sa poziclja Jecnistva. 

V 1985. i 1986. godlni njegovo javljanje iz Sidneja je bilo redovno. | 
ProSle godlne i do sada op. veza ee nije uopStc javila iako jc u viSe nav-'fi 
rata putem pinma a jednom i telefonom (uz prethodnu saRlasnost II uprave) jj 
lniciron. 

Obzlrom na duzl period oejavljanja, predlazemo da ae operar.ivna veza "Ko- jj 
zara" brlSe. ' :;j| 

Bide ae u toku njegoyog dolaska kada bi kroz razgovor sa njim ocijenili 
razlogo prestankajavljanja. "v$ 



Materijol bt nakon brisanla arhlvlrall. 



Ban J a Luka, 1.9. 1988. god. 



PREDLA2E OP. RADNIK 
n<y$i)nnvir Vuka&i'l.. - 



SACLASAN /^/Ce/nIJ/ODJF.KJEXJA 02 
SaVc.in Slobodan 



A (J 



66 



.'X ' ° " V *VJ7" v a. ^ 

NACELSfy! SEKTOK^^I))^, 



V 



Zvonko Kikolic 



■ (*nVARl JUGOSLAVIJE - SURADNIC1 UDBE U BIH 



KRECAR, (Stojke) Ljubomir - "Cedo" 
1915. - Donja Kola/B. Luka 




UPITNIK S 



( .jifnv.ti 

(f»;r|i-wt- : -'J. 
U'.if'w \:j|ti|r 



2..itnin.i'i:e '.\i\ii ju 






VfM.i i^fanai il|rfjino*H 



KRECAR Sto^ke LJUBOMIR 
"CEDO" 
1915. u selu Donja Sola, SO Band a Luko 

SAD - loo Prospect STS Pstorsoa N.J. O75ol. 

Rastavljen 

Srbin 

SAD i SFRJ 

Keaar 

privatnik u Patersomi - SAD 



Skolltca ip:enui. .i.lnoinu ^irui'na 



SUP 



engleski 



Ne 



67 






CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



Mjrj« i HAdini Mii:ef(>vt>t|A, 

Ot1tt(t*no mkll*ir.in;j 



(»«. v ".£ .''MA- 



'•■• i-< ij.t . ■ ■•*.. I . .1 n. V I...J-- 



»v .|M. 



, I.) Vl|I.M. . K ..III, , .,[., 



1)« II |. lilll|v|||| (,•,],. 

n.t'J'-k.l ii IIKIi:i.iri*.lVn i n; 
*•"!''!. '■>■' I > ['■••ijt, 



5 it) '. is!l -. I'jijn 



'...I'm -i'l.l.!l\.Tn|.i 



*n O/ll JO V .111111 Si .». 



.V«.;tn: p.i-./.I i 



Kl.|. ^.| „;„ i.,ju,., i.„]ink iJu'i 



Angaiovon marta 1977.god.ine 



Nn dobrovoljnoj or.novi 



0H~ 



Srpskn emigrncijs 



Informator 



Pouzdan 

Sakan Slobodan 



68 



^■HVARI J UGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



1 



LAKIC, (Mirka) Nenad - "Joza" 
1947. - D. Sokolovo/Kljuc 



^J^Iial^i^biiJSin favlovi* SAGLASAN 

,, .. „.,,„. n j NACELNIK ,11 UPRAVE SD> 

ToulKlav Kokor 



PRIJEDLOG 
za prestanak koriStenJa op. veze "JOZE" 



Na osnovu ta£ka 17 Pravlla o radu SDB, predlazeno prestanak daljeg 
korlScenja operativnt veze: 

LAKld NENADA, sin M lrka i majke .lovanke, rodjen 02.8.1947. godlne u 
D. Sokolovu, opstina Kljui, Srbln, drzavljanin SFRJ, zavraio SUP, ?.i- 
vl u Kljutu, trenutno na prlvramenom radu u Mlnhenu - SR Njeaa£ka. 



R A Z L O Z I 

LAKIC NENAD Je od avguata 1983. godlne usmjaravan prema Barudzlja 
Savl, bivSa PO, kao i na drugs bazbjadnoane probleae, da bi narta 
1984. god in* reglatrovan kao op. veza pod psaudonlaoa "JOZE**. 

U kontaktu sa Sluibom Lakll Je bio veoma koraktan 1 preaa avojtn mo- 
gufnostlaa preaentlrao nan J a podatke bezbjednosno lntaraaantnog ka- 
raktara do kojlh ja dolazlo cokom njegovog boravka u SR Njama2koj. 

Obziroa da je obrada nad Barudzlja Savon brlaana, te da je "Joze" 
pre&aol . na rad u drugo mjesto netaa ni uslova za dalje njagovo korl- 

5tenje. 

Sagledavajuci ave ovo predlazemo da se prestane sa daljlo kor iitenjem 
Laklca kao operatlvne veze "Joze". 

Materljal bi nakon donosenja odluke -tirti i v i r.i 1 i . 

Banja Luka , dana IC I? < I'^C- 

69 



CUVARI JUGOSLAVIA - SURADNICI UDBE U BIH 



LUKAC, (Dusana) Duka - "Stari" 
1943. - Novoselci/Bos. Dubica 






'j'A~'.'.'6?. 6 \ 



.;,>«:;_-/>— ■M.j*ri^ 



UPiTHlK 5 





i. 


Prcilme, ofevo Ime 1 Ime 


IiUJCAS /Dufiana/ DUKA 




s. 


PscudonEm 


" STARI " ! 




3. 


Godina i m]esto rodenla 
(opSllna t SR) 


1943 • S'» '""' 

Novoselei, Bosanska Dubica, SH SiH 




*. 


Mleslo 1 adrcM boravba 
(preblvaltSta) 


Novosel 


it"» Bosaneka Dubica 




5. 


Brafno «tan|e 


0.2fln3oB 




e 


a. 


Narodnost 


■;?J8x««gg 






r. 


Drtarllanttvo 






8. 


Zanlmanje (vrsta oosla) 


Radnlfc. •* raaSln'bravar 




V. 


Naclv 1 miwto uslanore 111 preduzc- 
ca gdle |e sapojlcn 


FIK "Milan Filipovid", Soaanska DuMca 




10. 


Vrsla (grana) dlelatnosll 


Poljoprivijeda 


1 


■;:h. 


Sbolsba spfcma, odnoano strufina 
bvaWlbadla 


Kvallfikovani- radnlk 




19. 


Znanlc tlranlh ieilfea 


Ne pozna^e 




13. 


Indlvlduaine osobine — jfcloncull 
mane, hobl 


Uporan, snalaBljiv i odvagan 




14. 


Da II |e Clan SK 


Hide 




15. 


Podacl li projlostl 1 druge 
barafctcrlstibe vwane za proilosl 


OdrSavgi 


5 s&mnjive v*ze t?a ori-rraci jr>.~. 



70 



<"HVARI J UGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 







w- 



iao. 



m. 






Kolu neprlliilellsku dlclatnost 
obradule (llnila r.idrt) 



is 

=1 

■o * 



a) MJeslo, driava 1 wolitro 
boravba 



b) Mlcsec I godlna upii4lvan|a 
u inostranstvo 



c) Da II )e horlSleo prile 
odtasha u Inostranstro I na 
bojlm zadactma (Unlit) 



d) Vr»la wradnllta 



e) NaJln ugradlvan|a 



I) NaSIn odriaranla Kit 



Stepen pourdanosli saradnliia 



Ko|l.ga operatlvnl radnlb drtl 
inaveri 



.Oslall podacl, mUIjenla 1 prijedloii 
V-o Mradnlbo I i iradn|l 



tfsmj'eiten'na eKstreronu grupaciju srpske 
emigraoije SKK "Sv.Sava" u Becu. 







aijt 



Pouzdari *fv%.v\K 



D3ukar|fi Hedeldko 



Prl;je angaSovanja, saradnlk upudivan na 
grupacijttkojtt obradjujje i dobro se pla- 

eira'oi? y--.^'-- " 



U San.J8l.UCi* dana .11 ..9... __ 19.1.0. 



Upltnlh popuoloi 

*!ara okvic 



71 



CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



LJUBOJEVIC, (Stanka) Veselko 
1934. - Gusak/Pmjavor 



"San" 



CENTAR SLU2BI BEZBJEDNOSTI 
SEKTOR SDB BAN J A LUKA 
Op.radnik: Milorad Bilbija 
Dana, 13.04.1989. godinc. 



cV ' O V 



Linija rada: 3 



PRIJEDLOG 1 

za angaiovanje op. voze, na osnovu clana 48. 

Pravila o radu SDB.- $ 

LJUBOJEVIC VESELKO, sin Stanka i Draginjo, rodjen 19. 
11.1934. godine u Gusaku , opstJLna Prnjavor, Srbin , 1 
drzavljanin SFRJ, penzionisnni sveStenik SPC, stalno I 
nastanjcn u Lakta§ima. 

Razlozi: g 

ill 

LJUBOJEVIC je do sada, cd strane SDB, viSe puta kon- 
taktiran i u tim prilikana je ukazivao na niz korisnih | 
bozbjednosno intorosantnih i drugih saznanja u rcdovi- 
ma SPC. Kroz op. rad, ta saznanja su provjerena i po - 
tvrdjena kao tacna. 

U ovim prilikama kontakto sa Sluibom jc prihvatao kore- I 
ktno i iakazivao spremnost na daljnji zajcdnicki rad. ? 
LJUBOJEVIC do sada nijc provalio kontakte sa SDB. 
Saznanja koja jo LJUBOJEVIC do sada davao odnosila 
au so na djelacnost MILUTINOVlC JEFREMA, 00, episkopa 
banjaluckog, RADUJKOVI0 RATKA, PO, sekrctara banjaluc- 
kt- oparhijc.-, kao i na opsca kretanja u SPC, piano. .ve, 
zaqovaranjo i narajcro pojodinaca iz rodova ove crkvo. 



72 



CUVAW JU GQSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



Od LJUBOJEVlCA smo svojevremeno uzeli i i2javu po clanu 
151. ZKP, u kojoj je ukazao na neprijatoljsku djelatnost 
episkopa JEFREMA id:.. 

Obzirom da jc LJUBOJEVIC i dalje angaiiovan u SPC, iako 
je penzionisan, u mogudnosti je da i dalje ustupa poda- 
tke i obavjefctenja o aktivnosti SPC i pojedinaca u n joj , 
koja su od znaeaja za SDB, te da se radi o licnosti koja 
He po prirodi srvalailjivn, komunikativna i koja je u 
destim kontaktima sa pojedincima iz SPC, predlo2emo da 
se UUBOJEVIC registruje kao op. veza SDB - inforniator. 
LJUBOJEVlCA planirano usmjeravati na pradenje neprijate- 
ljskih i drugih komentara ep. JEFREMA, zbog toga §to 
sa njim desto kontaktira i ina objektivne rogudnosti da 
mu ae pribli2i. Pored toga usmjeravadcmo ga i na prade- 
nje pojava srpskog nacionalizma na podrueju gdje zivi i 
radi. 

Vodicemo ga pod pseudonimora "SAN". 



PREDLA2E: SAGLASAN: 

OPE RAW VN I BADNIK, NACELNIK OD J EL JEN J A 03, 

Bii¥lV«l- ^iior 1 ad" , Zahirovid^mir 



/ 



DO B -R A V A: ' 
NACELK ! IK SEKTORA ; SIJB , 

Zvonko Nikolid 



73 



CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



MANOJLOVIC, (Pere) Nebojsa - "Jez" 
1965. -Prijedor 



SEKTOR SDB BANJA LUKA 
Op. radnik: Stevo Ivetid 



Reg. broj r D - 

Datum evid. : jty.f'Q o 



PRIJEDLOG 
za brisanje operativne veze na osnovu eiana 49. 
Pravtla o radu SDB 



MANOJLOVIC NEBOJSA, sin Pere i Bose Petkovid, rodjen 24.4. 
1965. godlne, Srbin, drzavljanin SFRJ, diplomirani pravnik, 
stalno nastanjen u Prijedoru, G. Puharska 114. 
Vodjen je pod pseudonimom "JEZ". 

R a z 1 o z i : 

MANOJLOVIC je registrovan kao op. veza SDB aprila 1989. godine. 
Angaiovan je na patriotskoj osnovi i usmjeren na pradenje nep- 
rijateljske djelatnosti BOZIC MIODRAGA ( vodjen kao PO SDS 
RSUP SR Hrvatske), student Pravnog fakuiteta u Banjo j Lucl, ko- 
ji je istupao sa pozicija srpskog nacionalizma. MANOJLOVIC je 
usrajeravan i na pradenje djelatnosti jofi nekoliko studenata ko- 
ji su stanovali u studentskom domu u Ban jo j Luci, a bili su u 
vezi sa BOZlCEM. 

Podaci koje je op. veza dala SluSbi bili su u potpunosti ta&ni, 
sto je utvrdjeno i provjerom preko drugih izvora. 
"JEZ" nije koristio OTS, niti su putem njega primjenjivane dru- 
ge mjere SluSbe. U toku saradnidkog odnosa izvor nije nagradji- 
van. Ukazano mu je na potrebu i daljeg fiuvanja u tajnosti njeg- 
ovih odnosa sa Slu5bom, Sto je izvor korcktno prihvatio. 



74 



CuVAR I JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



Obziron da je "JE8" diplomirao na Pravnom fakultetu u Banjoj 
Lucl, te da je otisao iz Banja Luke, cljenimo da ne postoje 
usloyi za njegovo dalje koriStenje od strane SDB. Imajudi u 
vidu da se radi o lieu koje je provjeravano i povjerljivo i 
ubudude mu se u sludaju potrebe Slu£be,mo2e obradati 2a poraod. 
Predlazemo da se "JE2" brise kao op. veza SDB, a materijal ar- 
hivira. 



Banja Luka, 'j j 199Q. godine- 



PREDLA2E: 
OPERATIVNI RADNIK, 



■ 



Stevo Ivetid 



SAGLASAN: 
NACELNIK ODJELJENJA 03, 



M 



Emir Zahirovid 



O D 0\B R A V A: 
NACELNIK; ££KT0RA/SDB , 




vx 



75 



CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



MARJANAC, (Slavka) Cedo - "Klark" 
1945. - Todorici/Sipovo 



CEHTAR Sl.l'iBl BKZBJEIWOST1 
SKKTOR SDB BANJA LUKA 
J.inija rada: 03 
Op. radnlk: DuSan Pavlovl^ 
Dana: 7.6.1988. godlne 



■ ^T" ; •*- ^ 



PREDMET: HAJUANAC CEDO. priJ««Hog xa angaZovanJe 
kao op. V«ia.- 

MARJANAC CEDO, »ln Slavka i majke Jele, rod J en 9.5.1945. godlne u aelu ',' 
Todorlcl, opatina Slpovo, Srbln. drzavljanin S?RJ» zavrSio uEltaljaku .■ y,'." 
Skolu. zaposlen u ©enovnoj Skoll "Nemanja Vlatkovlc" u Sipovu, nastanjca 
u Sipovu. Trg slobode bb, Slan je SKJ. 

5a Harjancem Je do aada u viSe navrata kontaktlrano na okolnoatl prade-' • "• 
nja 1 ponaSanja Sakic' Hllana /POO/. Ilea koja naprlJatalJaVl istupa aa : 
blrokratsko-atatiaclc'klh poxlclja 1 poziclja arpakog naclonallrma. U 
dosadaSnJtm koncaktlma Marjanac Je bio mcom koraktan, a podaci koja nam 
Je uscupao zi Baklca 1 Ilea koja su njettu bllaka provjaravana su 1 preko 
druglb izvora 1 pokazala au se tafnim. 

Na oanovu donadainjlh aaznanja 1 procjene kao 1 liino spramnoatl Harjanca < 
Dlsljenja a»o da on l»a odredjene nogucnoatl prafanja cap. aktivnonti 
Baklca, poaabno na radnon ajestu kao 1 druge bezbjadnosna pojava na pod- j 
rucju Slpova. 

/.bog svega ovoga pradlazea da se Marjanac reglaeruja kao op. vara pod < 
paeudonltcoa "JOAHX". 



PRKIM.A2K OP. RADS'IK, 
Dunin Favlovld . •* 



D In H K A V A 
KACKLVIK'SKKIUKA- St/ft 

Zvonko Sikoll." 



SAGLASAN 

SEF detaSkana pDJjj JAJCE 
ZJa^^Efcjlren, 



c 



76 



^IIVARI JU GOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



PALIJA, (Zdravka) Sasa - "Kost" 
1962. -Ruma 



■•umitvaitQfiTT^^ . ■■■*?■! 



It'SittBJEDNOSTX* 
SEKTOR SD8 BANJA LUKA 
Op. radnik: MHorad Bilbija 
Dana: 15.6.1987. godlne 



PREDMET: PALIJA SA§A, prijedlog za 
brlsanje op. veze.- 



Palija SaSa, sin Zdravka i Jellce Mlzdrak, rodjen 20.7.1962. godlne 
u Kuml, drJavlJanin SFRJ, Srbin, dlplomlrani pravnlk, stalno oan- 
tanjen u Banjo.) Lucl, GradlSka cesta 216, Je tokoa 1985. godlne rrgi- 
strovan kao op. veza 1 vodjcn Je pod pseudonimoa "KOST™. 

Palija, dok je bio student Pravnog fakulteta u BanjoJ Luci, je us- 
tupao bczbjcdnosno-intcrcsantna aaznanja o neprljaceljskoj I drugoj 
dje.iatnosti studenata ovog fakulteta. Takodje. ukazlvao je na bezbjcd- 
nosno-lnteresantne komcncarc pojedinlh profesora i aalstenata koj 1 su 
zaposleni na Pravnom fakultetu. 

Preko P3lijc, vrseno Je op. pokrivanje vefeg broja atudcntskib. manl- 
fcstacija, u ko j Im prllikama Je ustupao bezbjednosno Inter eeantna aaz- 
nanja c djelatnosti studenata 1 dr. 

Obzirom <i.-\ ; --• j'.-ilija diplomlrao na Pravnom fakultetu i da nlje u ob- 
jektivn^j r.-.^^'r.ost i da nan ustupa bczbjednosno-interesantne podatke, 
predlazer..- :i •.* brtse kao op. veza. Materljal ccmo arhlviratl. 



PP.ED;.A/i; !.)■■. r.\.<\: 
MKir.iJ ijilb-ija 



SAGLASAK 



7a SAfiELSl^ 0WJE1..IEXJA 



^<v^ 7a KACELSIJ^. 0WJE1..IEX 



Eroi'r Zahlrovic 



ii / Olid BRA VA 

V. XAflEtSlK 3EKT0RA !&B 

'■S . ZVpnko NlkolJ.fr 



77 



CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



PASALIC, (Marka) Boro - "Kent" 
1949. - Luzani/Sanski Most 







- 'fcatun: 0.11.1052. cto 



>-■<■■-,'■■&,- 

■'■' " ^^W r W2^" v 
^i.^i3a ra<1a-. 01 



za uapoatavlianJQ norerinifcko.- odnosa ua 

'. VafiALld OORCM, sin Markai Etajkt? Ter-^ rtHjon 10.10.194?. 
Vgodint; u LuSanlna, opfltina SansV.i >*03». . srbin drSwvljanin 
ST7U/ sagi'star okORorcijo, docont n» Vr.nnamikaa fakultota u 
•>.BaajoJ Loci, naatanjon u Ban jo j Luci, Stari'evicB. S-9 , £l*n 



Vodldamo ?a pod pseudeninom ■•l)(f£tff1'. 



•% 



a c 1 o' * 1' 



•*\-s 



A 




f^alkom }977. godin* P«sali<5 so zaposlio r.a Ekonoirsfcov fakul- 

m • ■■-..■•.' /• 

-i?,tiBtu u Banjoj Luci fcao doosat, a 1980. godin* on m u ro - 

'iiy «•'•'•. • v- . ■■•*. . 

^3p6dicowprosello It tiipgfeaid* u Banju Luku. Tokon stcdiranja 
" \^k«»onsk<m f'akoltafca ;«;«eocradu raSalid w% ptw*xa© sa Dn- 
d Jovancw, Zee Hiodcigon Jf. Zolotl<? Ljubonircaj 1 joS n*- 
__,. ii'cina koja istupaju'sanaeionnllafcitkih i aaarhollbare- 
y'lt+'iekih "-r'.nija. - : -Vv > •■ - 

'..'Pa5ali'* J ? r v--«5i *«sto u stnnu OuftaniiSa svjedok =«o*7ih 

ncprljnt-, - L.-.tupa uCinjonlh nl stranc Dn3anl-*a, Z*oa 1 

Zolot.!^.*. . • • -r ^« povrcreno r.^prljitcl jski !*»t«p?r. 

rofiitl.-o- : ; ■-'- .'.no obnvill r.rv 1~. forr- ■■t-ivr.? r«?-'?"or «:• 



78 



CuVAR I J UGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 




pM«Ud 



oeri^rnR sawianj* o n«i>rl jatal^airaj dj«iatno«tl n«v»'itonih 



Zr,'o- ]■■><=•?. '--><Uno r- 'p'.-li ', :• -,rc tV-r,^.; r...!-oli!c" r«ta 
.;.:..>vii'. U; 'orrativ^ r,r;rtvo r ,. r clljr-^ r.a ~ a mnjorlno r ..-> 
-«•.-"?•:■: }e nopri Jatcl jr.Vih 1 .^rurih V.or^er.tara Ilea fc^ja su B 
--:<:< u v ontaktu, all jc or? n.-..itavlo so ustupnn-Jea :w>ri*«r - 
• i'-. :t*znanja. 

IV'-. kada sro ra£all<*u dall <'.*> r.na.ij* 'la ij» nici r».-.'vil>!«*!ro 
podacirwi o nacionalistlFkir-' irturlr" 1 nnkl.-i Vrir-lnalrtir! rad- 
ii jana fcoje j<» po^lnio od •'ar'.a nc nalasl na r.v.cnow^on faVul- 
tustu u nanjoj Lucl, ixrazir. •>» Vajanjo *boc terra !*to je to 
noHnlo i i^tovretBono ieroljlo jo nprrr=no9t rla flluJbi cortxrna 
u ^radenju neprljatal-is^n c'. i« In trior t.1 Du5anl<?a, Zoca 1 joR 
nekih Ilea koja nu lntnresantnA ra SD3 sa aijncV.t* b^rbjedno - 



."akon ton* PaSalld jo noSeo iiatuvatl konkretne podatke o ne- 
vriiateljskim i dr. kor.e^tarira Du5anl-5a, 7.«ca 1 Joloti<5a, o 
"eri: sek) oinali u vifie rodovnth lnfnnraclja. On u potpunosti 
izvrJ'ava x:»datka koje nu tjostavirao t do aada nija r>rovalio 
kantakte aa SOB. 

Podat«-o kofe untuoa *no prr>v1«rtli i onl su potp'mo taCnl. 

Obxiron ** j#> r«*ali<< u pozlclji da rratl ncprljat<slj*ku djo- 
letnoat Ou x ar.i-«a, "oca i jo* nokih Ilea ljoja an povreaeno nm- 

pri jat.clis) l ,-.< •■->r«mju. -r^dlasorv) la at* tux nil-, nastaw 
5'ontakri i • . ; - fru^wo k*o parndniV.a TC. 



pvi,asa:i 'v-Vm:!* n r :~:^rr-.TA ->i. 



l*'^:?^ 1 ."- 






V* 



./ 






^) 



79 



CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



PETROVIC, (Nedeljka) Rajko - "Rotor" 
1946. - Bodegaj/Nova Gradiska 




CENTAR SLdZBT BEZBJEDNOSTI : " ' 
SEKTOR SDB BANJA LUKA 
Op. radnlk: Milorad Bilbija 
Dana: 10.7.1987. godine 



"W&Wfi 



l.inija rada: 03 



PREDMET: PETROVie RAJKO, prijedlog za 
regiacrovanje operaclvne vc— 
ze.- 



Petrovic Rajko, ain Nedeljka i Mllke Rakic, rodjen 9.1.1946. godine u 
Bodegaju. opStina Nova GradiSka, SR Hrvatska, Srbin, drzavljanin SFRJ, 
dipl. pravnlk, zaposlen kao komercljalista u RO "Ratar", stalno nasta- 
njen u Banjoj Luci u Ulicl brace Lastrica broj 4, clan SKJ. 

Sa Pecrovlcem smo do sada vl5e puta kontaktlrall u cllju prilcupljanja 
obavjestenja o neprijateljskoj 1 drugoj djelacnostl pojedlnaca sa ko- 
jlma dolazl u koncakc . • V 

Pecrovl* Je prlhvatlo kontaktc sa SDB i do sada Je davao inceresantna : 
obavjestenja o neprljateljskoj djelatnosti pojedlnlh Ilea lz Banj a Lu- 
ke. Takodjer, preko Petrovlca smo do sada izvrslli veel broj op- provje- 
ra za Ilea iz Banjaluke. 

Petrovli do sada nlje provallo kontakt sa SDB. 

PoSto je Pecrovic u veoma bliaklm odnoslma sa Mojovic Nlkolom. POO, u 
pozlclji je da pratl njegovu neprljateljsku 1 drugu" d jelacnost- /fa ee 
okolnosci sa nj 1m smo obavlll informatlvnl razgovor u cilju usajerava- 
nja preraa Mojovlcn 1. com prilikom. dao nam je nc-kollko inceresantnih 
zapazanja o Mojovicu. Stnga, predlazemo da su Pecrovic registruje kao 
operatlvna vl-z.i SDB. 



Voii I rcnii K .i p. hI psoudoiii 



I'HKiJI.AX.K: 
OI'KKATIVNI KADN1K 

:ii :.>r.j.i Anbij.i- 




p tt BAl A Oi # 



SAi:;..\SAN: 

!;a(":elxik odjeljesja 03 

Ktnli 



a <^ 



.mixr /.ahirovlc 



\ 



80 



r 



CUVAR I JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



POPOVIC, (Davida) Milan 
1950. - Bocac/B. Luka 



"Orao" 



CENTAR SLUZBI BEZBJEDNOSTI 
SEKTOR SDB BANJA LUKA 
Odjeljenje 02 



Reg.broj: V -^ ^ 
Datum ev.= W- 9 A/ ffi 



PRIJEDLOG 

za anga2ovanje operativne veze, na osnovu dlana 48. 
Pravila o radu SDB 



POPOVIC MILAN zv. "Cisin", sin Davida, rodjen 10.9.1950. go- 
dine u Boccu, opStina Banja Luka, Srbin, dr2avljanin SFRJ, 
NPI, gradjevinski radnik, na privremenom radu u Lincu, Aus- 
trija, stalno nastanjen u Bodcu, Banja Luka. 



Razlozi: 

Popovid Milan se ved du2e vrijeme, oko 19 godina, nalazi na 
privremenom radu u Lincu, Austrija i kroz kontakte sa poje- 
dinim na§im radnicima dolazio je do podataka o verbalnim nep- 
rijateljskim istupima. 

Nakon §to nas je Popovid o tome samoinicijativno upoznao, po- 
cetkom ove godine i posto smo raspolagali sa odredjenim poda- 
cima o verbalnim nepri jatel jskim istupanjima jednog broja li- 
ca, nasih radnika srpske nacionalnosti , usmjeravan je na pri- 
kupljanje i prov jeravanje ovih saznanja, te nam je kroz pro- 
tekle kontakte dao vise podataka o nepri jatel jskom istupanju 
Stevanovid Dragana, povezan sa detnidkom emigracijom u Lincu, 
inade rodom sa naseg terena. 



81 



CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



m 



Takodje, kroz kontakte i druzenja sa Smiljid Ljubicom, svo- 
jom daljom rodjakom, Popovid se upoznao i sa OrSulid Jakobom, 
00 naSeg Sektora. 

Naime, Smiljid Ljubica du2e vrijeme 2ivi zajedno sa Or§uli- 
dera i obilazedi je, Popovid je dolazio do podataka o ver- 
balnim neprij ate lj skim istupanjima OrSulida, obzirom da ovaj ?| 
ne preza da se pred svakim eksponira. 

Sa Popovidem smo, obzirom na navedene mogudnosti, zapodeli 
intenzivnije kontakte, nakon dega je dolazio do razliditih 
podataka o OrSulidevoj neprijateljskoj aktivnosti na propa- 
gandnom planu, te njegovim kontaktima sa na§im radnicima na I 
privremenom radu u Lincu. Od njega je izuzimao kasete sa 
neprijateljskim porukama, te propagandni materijal (leci) , 
koje nam je prema dogovoru dostavljao. .1 

podacima vezanim za neprijateljsku aktivnost navedenih li- I 

ca, koje nam je prezentirao Popovid, pisali smo u redovnim 1 

informacijama broj 38 od 2.2.1989. godine, 75 od 6.3.1989. 1 

godine, 106 od 30.3.1989. godine, 191 od 8.6.1989. godine, j 

203 od 19.6.1989. godine, 202 od 28.6.1989. godine i depe§a- 1 

ma broj 465 od 16.3.1989. godine, 971 od 16.6.1989. godine i 1 

1092 od 17.7.1989. godine. I 

■'if 

U torn smislu, dalji rad sa Popovidem bazirali bi na usmjera- 
vanju prema Stevanovidu i drugbi licima, koja istupaju sa po- I 
zicija srpskog nacionalizma ili su povezana sa detnidkom I 
emigracijom, a uporedo bi koristili njegove mogudno^sti da 
i dalje bude u toku djelatnosti OrSulida, s posebnim osvr- 
tom na otkrivanje veza Or ail i da, medju nosiocima na§ih PI. 

Na osnovu dosada§nje njegove aktivnosti i volje za rad, pred- | 
la2e se da se Popovid Milan, registruje kao op. veza SD3, u 
svojstvu informatora, pod pseudonimom "avo" 



82 



filVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



Nakon registracije Popovida, kao op. veze "OfVO" , safiinit <5e- 
™' mo Plan kori§tenja. 



PREDLAfcE 
OPERATIVNI RADNIK 



ljko Kacavenda 




SAGLASAN 
NACELJ&K .ODJELJENJA, 02 

Slobodan Sakan 



D L U K A 

Na osnovu clana 48. Pravila o radu SDB, se - **e odobrava 
angaSovanje op. veze pod pseudonimom "ORAO". 

Banja Luka, 15.8.1989. godine 




83 



CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



POPOVTC, (Spasoje) Jovo - "Susnjar" 
1944. - Tomina/S. Most 



CSB SECTOR SDB HANJA LUKA 
Op. radnik: Mirko JeSid 
Cdjeljenje: 03 



Itfjistarski broj 



i / .. -, ,l 



M. -"/fffr fc 



SAGLASAN NACEXNIK III UPPAVE SDG | 

Varunek Zcljko 



PRIJEDLOG ■.■•■-S: ; -;.;*i>"-:; ; --' 

za prestanak uaradnje sa op. vezom B SU&i3AR". ; ; £:>-;.:_;' 



V :- ..\*y ; =- 



Na oenovu tatke 17 Pravila o radu SDB, prodlazcro prestanak saradniCkog od- 
noea sa op. vezom "Susnjar". .' :';''.'" 

rOPOVlC JOVO, sin Spasoje i Boslljke r. 2.9.194-5. godine u Iteminil-S. Host, 
Srbin, drzavljanln SFIU, slu5behik; zaposlen u SOo S. Most, ozenjen, stalno 
nastanjen u Tanlni bb. 



■ -.:s : r#;\.; 



Vodjen pod psoudoniwom "SUSNJAR". 
R a z 1 o z 1 : 



,d»: 



'v; ; V;<^ 



S Popovldon He kontaktira na principu Oobrovoljnosti 1 patriotiznu'bd 1987. 

godine, a zvanifcno jc registrovon kao op. vcza pod pseudoniinam "SuSnjar". 

14.10.1987. godine. 

Dobar jc poznavalac prilika u Mjesnim zajednicama Tbmina, Podovi i Ko2ica i 

SluSbi jo ustuplo do sada vise bezbjodnosno interesantnlh saznanja b Hcima 

koja sc cksponlraju sa jxiziclja arpekog nacionalima r a blla su pod obradom 

Slu2be. 

Saznanja koja mm jo ustupio "Susnjar" provjerlll win pcoko vise naSih iz- 

vora i potvrdila su so kao tacna. 

Kontaktt- s.i SDK nl u jednoj prilici nlje provalio . 

"Susnjar" ni jo korlstio el's, a put cm njcya nisu primjenjivanc ni drucjc 

mjoro SUizlx". 

Nijo n.njmiliiv in, .t l-u' jo svjostan da so nalazt u n.ndnickom odrosu sa 

Sluztxm, 

Obziran d.i su so ll-'-- i kruif njosjovih voz.3 na kojo jo "SuSnj.ir" bio usinjoron 



84 



n IVARI JU GOSLAVUE - SURADNICI UDBE U BIH 



pasivizlrali prestali su razlozi za dalje koriStonju "SuSnjarn" kao op. veze 
SDB. Inafie poSto se radl o lieu koje je provjereno i povjerljivo, to sprtsn- 
no 1 na dalje kontakte u sluiaju [jctrebe cijcnlmo tla rrai so Slu/.ba u datim 
prllikama, ro°2e i u budmfe obracatl za pc*not5. 

Zbog svega navedenog predlaioio prestar»ak saradnlCkog odnosa sa op. vezom 
"SuSnjar", a'da se naterijal nakon odobrenja arhlvira. 



■Banjaluta, 20.09. 1990.godinc 



//■■■ 

lb- 



- >n'v ■ — " 
PRHXA2E NftOLNIK.SpfcroRA SDB, 



G&& 



*c 



SAGLASAN rODSEXP£r/ffi r SCB, 

('('u/ui^'- 

Srodoja NOvid ) 



Odobrenje 



Na osnovu taSke 5 Pravila o radu SDB odobrava sc prcstanok sarodnjc sa 
op. vezom "SCKO". 



REPUDLIOKI SEXRErAR ZA 
UNUTRASUE POSUWE 

J7/od i<n <k » 

Mulicjicd Bc-iiic 



85 



CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



RADIC, (Kuzman) Ljubomir - "Globus" 
1934. - Josavac/Celinac 







■'X''}* 

Op. - a&nikt Buri6 Komcilo 



PRIJEDLOG 
za angazovanje saradriika 



Na osnovu clana 46 Piarila o radu SDB predlazem angazovanje 
za saradnju sa SDB, RADl6 /Kuzman/ LJUBOMIRA, rodjen 13.5. 
1934. godine u Josavci, SO Celinac, SFRJ, pol mugki, drzavlja 
nin SIR J, mol^r , stalno nastanjen u Edmontonu - na adresi 
11306-5? Street, Alberta, Canada, zaposlen kao samostalni 
obrtnik - moler. 

R a z 1 o z i: 

Sa Radicem kontaktiramo od septembra 1976. godine. Kroz dosa- 
dasnje informativne razgovore i pismenim putem davao je podat 
ke o neprijateljskod djelatnosti kako srpske, tako i hrvatske 
ekstremne emigrate u Kanadi i Americi , o 6emu smo pisali u 
nasim informacijama br. 379, od 2o.lo.1976. godine i br. 34 od 
24.1.1977. godine. 

U Junu ove godine boravio je u zemlji kada nas je upoznao da 
u FK "Beli orlovi" iz Edmontona j -i nekoliko lica na celu sa 
Jocom Mrdjenovicem iz s. Gredjana kod Okucana, SR Hrvatska i 
nekim Spasom, emigrantom, rade na tome da klub p&stane organi- 
zacija kroz koju 6e se manifestovati ideje velikosrpstva i 
cetniStva. Pisano u nasoj informaci ji b r. 267, od I2.7.1977. 
godine. 

S obzirom na dosadasnji korektan odnos prema Sluzbi i potvr- 
djenoo spremnosti za saradnju usmj^ren je da radi na razbij?,- 
nju grupe srpskih necionali-^ta okupeljenih oko Spase i Mrdje- 
novica tj. da preko pozitivnih licnosti iz ovog kluba siri 



86 




rtWARI JU GOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 




srpske i hrvatske politicke migracije u Edmontonu. 



Vezu sa njim odr2ava6emo na dogovoreni nacin, pismenim putem 
i neposrednim kontaktom prilikom dolaska u zemlju. 

Ukoliko se prijedlog usvoiJi saSini6emo plan operativnog ko- 
riStenja aaradnika, a sva obavjeStenja koja ubuduSe od n,je 
ga budemo dobijali dostavljacemo pod pseudonimom "GLOBUS". 



Banjaluka, 29.8.1977. godine 



PredlaSe op. radnik 
Buri6 HomSitar' 



Saglasan §ef Ods^eka: 
■ Bara6 Anto 
/AtAt' fat* 

ODOBBMJE 

Ha osnovuSiana 46 Fravlia ,o radu SDB Ne»odobravan angaJova- 
nje za earadnju sa SDB fsaradnika "Globud". 



Banjaluka, J^>.$, 7 9 fc 



Rukovodilac 

Mile Mandi 




ce 



- 



87 



CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



RISTANOVIC, (Marka) Jovan - "Omar" 
1925. -Pec/Bos. Grahovo 



?$mMm 



^^^fe^SIS? 









1 


Pffzlmc, nicvo Imc 1 Imc 


RISIAN0VI6 Marka JOVAN 

"cms." 


2 


Psoudonim 


3 
4 


Guriiua, mJi'Slo, opiuna i SI? 
rodenjn (za stranr drzavljanc 
1 JrZava) 

Mjc&to i adrcsa boravka 
(prcblvaii&la) 


7.1.1925.g. b. Pec, Bos.Grai.ovo 


Banja Luka, Svetozara Markovida ?. 


S 


Brafno $lan]e 


Ozenjea 


6 


Narudnost 


Srbin 


7 


Drjavljanslvo 




8 


Zantmanje (vrsla posta) 


Set inspekcijska sluzbe 


9 
10 


Nuziv [ mjes'o ustanovc lit 
preduzeca gdje |c zapoalen 


Filijala eluzbe DK - Banjja Luka 


Vrsta (grant) djelilnosll 


DruStvono organizaci;Je 


.11 

' '''v;. 


Skotakt aprema, odnosno slruina 
kvcllflkacija 


Visoka 


12 


Znanje slranih jczlka 




13 
M 

l.'i 


Individualize nsobtnc — sklonosll 
mane, hnlti 

D.i li je i-lan SK 

l>Oi!j. 1 ii pni^luxh i ilnme 
k:n;i!.t. '-nliKi vv/iliif /A [IHtslust 


Da 






?i IVAR1JU G0SLAVIJE - SURADNIC1 UDBE U BIH 




20 



b) Ncprljaioljska dichilnosl koju 
obrailnjc 



c) Obrarfa na koju Je usmjrren 



Vrsla saradntka 



a) Mjcsto, drzava I ivojstvo 
boravka 



b) Mjescc i godlna upu£ivanja 
u Inostranstvo 



c) Da II )c koristcn prljc 
odlaska u tnoslranstvo I na 
kojlm zidacima (tinljl) 



Podrivanje ekonomske osnovica druStva 



Tn format or 



d) Vrsla saradnika 



c) Nafln ugradivanja 



f) Na{in odriavania v«e 



Slcpen pouzdanostl sarsdnlka 



Pouzdan 



22 



Ko|i ga operaltvnl radnik dtll 
na vezi 



Banu5i6 Marinko 



23 



Oslali podarl, misljcnja I prjjcdlozl 
o saradnlkii I saradnjl 



Ipitnlk popuntii 



89 



1 

m 



CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



(1 
— ? i 



RTVIC, (Marka) Mile - "Jelovac" 
1935. - Raljas/Prijedor 




Limja; radai ■: 03 V.;:. 



PRIJEDLOG 
za brisanje saradnika na osnovu {1. 50 Pravila o radu SOB, 



Nod: RIVIC MILOM, sin Marka i Marije r. 22.11. 19 35. godine u RaUasu, 

opstina Prtjedor, Hrvat, driavljanin SFRJ, nije JUn SKJ, penzioner, 
stalno nastartjen u Raljasu br. 64. 



R a z I o z i : 

RIVIC MILE je nakon potrebnih provjeravan ja 198«. godine angaiovan n 3 oa - 
triotskoj osnovi na planu pradenje tica koja se eksponiroju sa ao:?ci;a 
l.rvatskog kleronacionalizna i klerikalizma iz redova RKC u iupi -RaljaL 
opStina Prijedor i registrovan kao saradnik pod pseudonimom "Jelovac". 
U dosadaSnjim kontaktima dao jc vise interesantnih podataka o nekin. sve- 
4enicima RKC kao 1 njihovi* istomisl j enicima iz redova vjernika o cenu smo 
pisali u nasi* "redovnia tformacijama. 

Bududi da smo nedavno brisali POO nad SOSIC don STIPOM, iupnikom u zupi 
Raljai zbog koapromitovanja i pasivizacije SoSida na koga je bio usojeren 
kao i to da je Rivid u toku godine obolio predlaieno da se isti briSe kao 
saradnik. 



PRE0LA2E OP. RAONIK, 

i . ,*- . . 

• Mirko Je'ic 



H U 



tl.i oin-jvu £l. 50 Pravila o rofju SVQ ^•E^ 
"JELOVAC". 



'^J 



;<■>•»' u S?Tr 



*«"«# 






90 



•^i.>-^:" 



rtiVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



SAVIC, (Branka) Mladen - "Termal" 
1938. - D. Ribnik/Kljuc 



CENT1R SDB BANJA LUEA 

DetaSman Jajce 

Odd el d end e: 02 

Op. radnik: Dusan Pavlovic 



REG.BROJi J} ~ 0ty£f> 
Datum evld; -&/•({<& 



PRIJEDLOG 

za angazovande saradnika na osnovu Slana 46. Pravila o 

radu SDB 



SAVIC MLADJEN zv. "Mladdo", sin Branka i raajke Vods, 
rodd- 5-11.1938. godine u D. Ribniku, opstina Iljuc, 
Srbin, drzavldanin SFRJ, ijrenutno na privremenom radu 
u Stutgartu, SR Hdemacka, po zanimandu vozac, zivi u 
Laktasimai ul. Petra Kocica br. 24., nide clan SKJ. 



R A Z L Z I: 

Savic so vec duze vremena nalazi na privremenom radu 
u Stutgartu - SR NjemaSka gdde povremeno kontaktira 
BarudziQa Savu /POO/. Na okolnosti tih kontakata 8 
njim de pocetkom 1984. godine obavlden razgovor u ko- 
dera j« Savic bio vrlo korsktan i uatupio d« vig^ eazna- 
Bda o nep. dd«latnosti Barudzide. 

Kalcon tog razgovora Savic $». saraoinicidativno izrazio 
2»ldu za saradndu as SJB oko prac»nd« a*p. d\j*latnontl 
i* v rudzid«, P-» d* n ndi"n nartnvld*n kontnkt tftl«fon«lcl 



91 



CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



Hi: putem .pisma. /IT jsim .koat^tia^^atupao^a^b^bdedaoB- y:; | 

no-intereaantna aaznanja o nep', djelatnoati Barud2i;}a 1 

Save iz kojih je nnpisaao pet redovnih informacija. j 

Uatupio je Slu2bi i Jedno pismo koje je BarudiSiJa nje- 1 

mu poslao iz kojeg ae vidi do Barudzija u n'jega ima I 
doata veliko povjerenje. 

Podaci koje $e Savic do sada ustupao Sluzbi za Barudzi- 

Ou pokazali au ae kao tacni. j 

Obzirom na njegovu apremnoat da i dalje uatupa podatlce I 

Sluzbi, njegovu doaadagnju iakrenoat i tacnoat podataka 1 
koje d« do ^ada uatupio kao'i to da Je i'dal^e u moguc- 

noati pratiti nep. djelatnoat Barudzija Save /POO/ i | 
lica njemu bliakih, miSljenja aao da je Savic atekao od- 

redjene uslove da ae a njinTmoze atupiti u aaradnicSki 1 

odnoa, te predlazem da ae on regiatru^e kao aaradnik 1 

pod paeudonimom "TERMAt*. ' ' I 



Jajce, 16.04.1985. godine ? . 

PREDLiiZB^OP. RADNIi:, SAGLASAN bEF DETASMXMi SDB 

■■ Susan Pavlovi6 




D L U K A 

No o?novu clana 46. Pravila o radu SDB SE - NE odobrava 
angazov?mo- za earadnju Savic Mladjena pod paeudonimom 
"MOSOR". 



KACELKIK CENTRA Su3, 



T 




92 



?HVARI JUG OSLAVUE - SURADNICI UDBE U BIH 



SKENDERIJA, (Ljubomira) Radomir - "Disk" 
1963. - Subotica/B. Luka 

y^OOT&R^-SLoi"^ BEZBJEDKOSTI- • * — ' ; "Vx ?':■ 
SEKTOR SDB BANJA LUKA 
Op. radnlk: Kilorad Bilbija 
Dana: 14-11.1988. godine 



PREDMET: SKENDERIJA RADOMIR, prijedlog za 
brlaanje op. veze.- 



SKENDERIJA RADOMIR, sin Ljubomira i Mil eve Majstorovic, rod J en 3.2. 
1963. godine u 8. Subotica, opStina Banja Luka, Srbin, driavljanin 
SFRJ, dipl. inzenjer maSinstva, Btalno nastanjen u Banjoj Luci, Dorda 
Jovetica 52, Elan SKJ, Je dana 17.12.1986. godine rcgistrovan kao op. 
vera i vodjen Je pod pseudonimom "DISK". 

Dok Je bio student MaSinskog fakulteta u Banjoj Luci, Skenderija Je 
SDB uatupao bexbjednosno intereaantna saznanja o neprijateljakoj i 
drugoj djelatnoati Btudenata banJaluSkog UnlverziUet*. Takodje. uanje- 
ravan 3«im praienje neprijateljake djelatnoati Joki£ Radoaira /ta- 
da bio student MaSinsVog fakultota i pod tretraanom SDB, kao POO/, sa 
kojija Ja Slulba Juna 1986. godine obavila ra5£i8cavanj«. Ovon prilikom 
od Skendarije Je uzeta izjava u saislu Slaoa 151. ZKP, na okolnoati ne- 
prijateljake djelatnoati Pecanca. 

Obriro* da Je Skenderija diplomirao na Mafiinakom fakultetu u Banjoj 
Luci i da Je trenutno bez zapoalenja, nije u objektivnoj mogu£nosti da 
nam uatupa bezbjednoano intereaantne podatke, predlaJeno da se brige 
kao op. veil, a materijal arhivira. 



PRKI^LAZe OP, RADNIK ., SACLASAN 

EI.SIK. 0DJE1.JEXJA 03 



/ 



Illorad BUb^a/ 



Emir '/.aliirovic 



yODOBRAVA A 
NAftELrt!/. SUCKTORa/sDB 

Zvonko Nikollc 



— 1 
1 



93 



CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICIUDBE U BIH 



SRDIC, (Stole) Mladen - "Tomas" 
1930. -Prijedor 




UPITHI'K S 



t. 


Prezlmc. oCcvo (me I tme 


STO)l6 /Stole/ MLADEN 


i. 


Pscudonim 


"TOMAS" 


3, 
4. 


Godlna 1 inlcsto roden)a 
(opSllna 1 SR) 


1930, Pri.-jedor, SB BIH 


Mlesio 1 adresa boravba 
(prebivallSIa) 


SR NjemaSka - MUnchen, Klarastrasse 
9 RUokdeb Weg 70/2. 


5. 


Brafrno stan)e 


NeoSenjen 


6. 


Narodnost 


HjVBt Si&JAT 


7. 


Driavllanstvo 




8. 


Zanlmanje (vrsla posla) 


Farmaoeut - u privatnom sektoru 


9. 


Nasiv 1 mlesio uslanove ill prcduje- 
6a id\e |e zaposlen 


Mlnchen, Laboratorija dr Hercog 


10. 


Vrsta (grana) dldainosll 


IstraSivaSki rad u zflravstvu 


It. 


Sbolsfea sprema. odnosno 9tru£na 
hTalillbaolla 


Medecinski fakultet - farmaoija 


1!. 


Znanie slranlh fdlha 


Potpuno vlafla njemaSklm 


13. 
14. 

1S. 


IndleUloalne osoblni 1 — sblonosli 
mane, hobl 

I'tnt.u-i l* pii.ili^h I ilnty.- 
Ij.w.lW. ii.IJI.'i V* Mil* ;.i t'm'.l.til 


Ne Sell da ''a.le pismene izvjnHtajje, 

fotoamatfr, filatelista, numizmetiBar, 
planinar, smuSar. 

■'■ni/T.rant 



94 



rtlVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 




17'. 
18. 



*0. 



OWIOr «f)tf«tO«r«ll)4'''*"' 



Koiu neprllalellibu dltlalnosl 
obradule (llnlla rada) 



51 



— w 



a] Mlcslo, driava 1 svolslvo 
borarba 



b) Mlesec I godina upuiiivanla 
u inoslranslru 



c) Da II ie borUlen prlle 
odlasba u Inoslranstro I na 
bo)lm ladaclma (llnl)il 



d) Yrsla wad nib a 



e) Nailn ugradlvan|a 



1} Na£in cdriavanja vcsc 



Stcpen pou/danosli saradnlba 



Ko|l ga operallvnl radnlb dril 
na reel 



Oslall podaci, mlSIJcnja 1 prljedloil 
o saradnlbu I laradnll 



Na xHobrovplJnoJ oanovi 



Uamjeren na razbijanja emigrantaka orga- 
nizaoije JDS. 



Mtinchen - SI? NjemaSka - emigrant 



1959. g. 
Maja 1966. 



Nije 



Angagovan iz grupe 

tutem operativhog ra^nika u inostranstvu: 



Potpuno pouzdan 



Sedo Nigkanovl<5, emigracija 



u Banjal.uq.i, daM 2 y.2., t« 70. 



U pllnlb popunlai 

riara ::okvi<< 



95 



CUVAR1 JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



^t?'i^>&''$&itf*£v&*-' ■**■> "' • V vi:-'--^ .i 1 -''- , V-r.V^'C:;-V:-' : D-..i45 !'-^fe,.'l 



■CBMTARi-^i. 



■R«j.'br.' r .;,i;„„„.; „„.. 



1 '*** Mil 



Dopune 1 promjene 

po upltnlku S 



1 


Prcjlmt, o6evo Imt 1 tmc 


SRDI''! /Stole/ ItLATlEN 


2 


Pteudonlm 


"T0MA5" . 





Redol broj plUnJi 

kod kojeg ]c nuUli 

promjeiu 


TEKST PROMJENE 


f: 


■ v -' V. 


brisan maja 1973. godine 

jlavrSio zadatak. pradlaS" ae razmatranle ir.oflU<5nosti 
njeROvoK angaSovan.ia po ob. sluSbona 














? 






\ 
















* 



d«m 



13 .' 



19' ■•« 



PROMJENU IZVRilO 



96 



rtiVARl JU GOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



STOJANOVIC, (Nede) Veljko - "Vlatko" 
1963. - Vlatkovici/Skender Vakuf 



"SEKTO* SDB BAHJA LDTtA * ! *V '? : "' J *•'■*&!&? --•■■••■■.- • - •-•>>,. 

Op. radnik: Slavko KaleSevif 
Dana: 18.11.1988. godlne 



PRF.DMET: ST>JANOVld VEUKO, prljedlog za 
brisanje op. veze.— 



STOJANOVld VELJKO, sin N*de 1 Jeke, rodjen 11.5.19S3. godlne u Vla- 
tkovicima, opsStina Skender Vakuf, Srbin, dr?.avljanin SFRJ, student 
BoKoalov akog fakulteta u Beogradu, scalno nastnajen u Vrbasu - SAP 
Vojvodina, Je dana 22.10.1985. godlne reglstrovan kao op. vera 1 vo- 
djen Je pod pseudonimom "VLATKO". 

Stojanovlc je prvl put kontaktlran od strane SDB 1984. godlne u slu- 
Jaju rasvjetljavanja neprljacel Jskc djelatnoacl Popovic Kevenlot bogo- 
slova SVC. Iji njegove generaclje. On Je too prllikon ukazao na vISe 
bezbjednosno lnteresantnlh aaznanja 1 lskazao spremnost za nove konta- 
kte. Nakon zavrsene bogoalovije Stojanovlc Je kontaktlran JoS u par na- 
vratt, kada Je Uakodje dao korlsnih eaznanja. 

Medjutlm, odmah iza toga upiaao Je Bogoslovski fakultec u Beo gradu 1 
p raktigno za atalno odsello ga na£eg podruEja /preko reapuata boravl 
kod majke u Vrbasu, Jer au sau ae rodlteljl u aedjuvreaenu rarveli/. 

Obzlroa na sve ove okolnostl 1 nenogucnoatl njegovog daljeg korlStenja, 
predlairxo da ae Stojanovld bride kao op. veza, a Mterijal arhlvlra. 



PRKDLaZE OP. RADNIK. SAGLASAN 

l u .___ /NAtELNIK. ODJELJENJA 03 

Slavko MaleSevli .■""' •' //,,-,. 



Hair Zahirovlc' 



/ODOBKAVA / * 

CI t ' ■■ * • ( 

7.vonko Ni kti 1 1 <"• 



97 



CUVARI JUGOSLAVUE - SURADNICI UDBE U BIH 



STOJISAVUEVIC, (Ilije) Rade - "Begej" 
1950. - Hasani/Bos. Krupa 



CEKTAk-VSLOZBI'BEZBjkDNOSTl' ''*••"'"" '"'' v - 

SEKTOR SDB BASJA LUKA 

Op. radnik: Mllorad Bilbija 

Dana: 15.6.1987. godine Linlja rada: 03 



PRIJEDLOG 
tfl brisanje saradnl£kog odnosa 

Sa STOJISAVLJEVld RADOM, sin Ilije i Stoje, rodjea 2.1.1950. godine 
u ftelu HaSani. opStlna Bos. Krupa. Srbin, drzavljanln SFHJ, stonato- 
log.zapoolen u Studentskom centru "Veljko Vlahovid" u Banjoj Luci, 
stalno nastanjen u BanJoJ Luci u Gojpvoj ulicl br. 11.. nlje ilan 
sju. -■ . 

Vodjcn Je pod pseudoniwom "BECEJ". 



R A Z L Z I: 

Sa Stojisavljevlcen Jc tokom 1984. godine uspostavljen saradnlCki 
odnos u cilju pracenja neprljateljeke djelatnosti KuzslLc' Hllorada, 
koji jc u to vrijeme bio zaposlen kao ljekar u Kotor Varosu. 
Naln*. Stojisavljcvic je zajedno sa Kuzxicea studlrao sa Medicinskoa 
f.-ikuUccti u Beogradu, a svoje druzenje i kontakce nastavlli su i oa- 
ken zavrsetka studlja. Takodje, Scojisavljevid Jc bio u dobria odno- 
sinui i sa Dusanic Jovanom, /brisana 00/, Zee Miodragon /brisana 00/ 
i Zolocic l.jubomirom, sa koji ma Jc Sluzba raSciScavala. Stojisavlje- 
vic jc ukazivao na neprijateljske iscupe Kuzcaica. Dusanica i Zeca, 
sa nacionallstickih i pozlcija gradjanske desnice. 



<*HVARI J UGOSLAVIA - SURADNICI UDBE U B1H 



Obrirom da je Ku*mi£a "Den rdravlja" Kotor VaroS 1985. godlnc, postao 
no specijalizaclju u Bcograd, gdje ue ostati cri godine i da ne pos- 
tojc uslovl ra njegovo dalje koriscenje. od Stoj lsavljevlca sno uzcll 
Izjavu na zapisnik po clanu 151 ZKP-a o neprljateljskoj djelatnostl 
Kuzmica, te predlazemo da se brise kao saradnlk, a da sc ntaterijal 
arhivira. 




a Biiyi>4 



NIK 




SACLASAN 
RsAeELNJJCoODJELJEKJA 
Emir Za,nlro^Ic 



B R A V A i 

SEWTORA SDB/ 

Nikollc 



m 



99 



CUVARI JUGOSLAVUE - SURADNICI UDBE U BIH 



SUKUR, (Petra) Nikola - "Maki" 
1955. - Kobilje/Skender Vakuf 



:entar slusbi bezbjednosti 
sektor sdb banja luka 

3p. radnik: Dfian Milinkovid 
Dana, 11.04.1990. godine.- 






1 



Linija rada: 03 



PRIJEDLOG 

Za brisanje saradnickog odnosa na osnovu filana 49. Pravila 
o radu SDB sa SUKUR NIKOLOM, sin Petra i Jevrosime, rodjen 
12.6.1955. godine u selu Kobilje, opstina Skender Vakuf, na- 
stanjen u Skender Vakufu, Ulica brade Sevarika bb, Srbin, 
drzavljanin SFRJ, poljoprivredni tehnicar, zaposlen u Opstin- 
smom 5 tabu TO Skender Vakuf. 

Vodjen je pod pseudonimora "MAKI". 
R a z 1 o z i: 



SUKUR je angazovan za saradnika sa SDB 1988. godine na patri- 
otskoj osnovi i usmjeren na pradenje neprijateljske djelatnos- 
ti BENlC DUSANA (brisana PO) , diplomiranog pravnika, direktora 
RO "BRATSTVO" Skender Vakuf, koji je djelovao sa pozicija srp- 
skog nacionalizma. * 

SUKUR je usmjeravan i na pradenje neprijateljske djelatnosti 
jo5 nekoliko lica koji su bili u vezi sa BENICEM ili su samo- 
stalno neprijateljski istupali. 

Na osnovu podataka do kojih sno dosli, izmcdju ostalih, od 
SUKURA, a koji su so, provjerom proko drugih operativr.ih upo- 



100 



^ 



^■TIVARI JU GOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U B1H 



rittta, pokazali tafinim, rasvjetljena je, dokumentovana i 
presjefiena neprijatuljska djelatnost BENI6A i njegovih v«za. 
svemu ovom bbo u vi'Se navrata informisali III UPRAVO SDB. 
Inaoe, kontakte sa SDB nije provalio. 

SUKOR nije karistio OTS, niti su putem njega primjenjivane 
druge njere SluSbe. Nagradjivan je vise puta manjim pokloni- 
ma, fito je prihvatio korektno, jer je bio svjestan da se 
nalazi u saradnickom odnosu prema Sluibi. Ukazano mu je na 
potrebu i daljeg fiuvanja u tajnosti njegovih odnosa sa Sluz- 
bon Sto je, takodjer prihvatio. 

Obzirom da je dofilo do pasivizacije BENICA (brisana PO) kao 
i njegovih veza, te da na podrucju opstine Skender Vakuf , 
trenutno, nema znafiajnijih nosilaca teze neprijateljske dje- 
latnosti grupa ili pojedinaca, ne ukazuje se objektivna pot- 
reba za njegovo dalje koristenje od strane SDB u ovom obliku. 
Imajudi u vidu da se radi o lieu koje je provjereno i povjer- 
ljivo i ubudude muse, u slucaju potrebe, Sluiba moze obradati 
za porno d. 

Zbog toga, predlazemo da se SUKUR briie kao saradnik SDB, a 
mater ijal arhivira. 



\ 



PREDLA2E: h 1 SAGLASAN: 

OPERjWatvWI RADNIK, V\ NACELNIiJ-SEKTORA/BDB , 

DuSan Milinkovid M>j*fco Savf& L 

ODOBRAVA: 
PODS^SRETAij* ZA;jSDB, 



101 



CUVAR1 JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



SEKERAC, (Mladena) Dusan - "Balj" 
1938. - Verija/Bos. Dubica 



CSB SHCTOR.SEB BMUA IJUKA, ■ ^™^*&F*&$. 
Cp. radnlk: Rodic5 Radctnir 
Datum: 29.9.1986. godlne 




PRIJEDLOG 



za angazovanje op. veze na osnovu £1. 51 Pravila o radu SDB 



5EKERAC DUSAN, sin Mladjena i Dusanke r. Itepajic", rodjen 12.10.1938. godi- 
ne, u Veriji, opstina Bosanska Dubica, e migrant, regulisao 
status, drzavljanin SFRJ i Austral! je, na radu u Austral! ji, 
stalno nastanjen u Bosanskoj Dubici. 



Sa izvorom kontaktiraroo od ljeta 1982. godine a u cilju prikupljanja bez- 
bjednosno interesantnih saznanja o djelatnosti ekstremne emigracije na 
podrucju Sidneja. 

Kako se izvor kroz prvi razgovor pokazao kao debar poznavalac prilika i li- 
ca ukljucenlh u djelatnost ekstremne cetnifike emigracije na podrucju 
Sidneja, zapocete kontakte smo nastavili nastojedi prcdubiti bezbjednosno 
interesantna saznanja koja je prezentirao te sagledati mogucnosti za 
njegovo kvalitetnije op. koristenje. 

U narednim kontaktima koje smo ostvarili sa izvorom procjenili smo da izvor 
posjeduje sve uslove za uspjesno pracenje neprijateljske djelatnosti u 
redovima cetnifike emigracije sa podrucja Sidneja. 

Izvor je prihvacen od jednog broja lica koja se neprijateljski eksponira- 
ju protiv nase zemlje, a da pritom kod istih nije kcnpromitovan . Psihofi- 
zicke osobine izvora u potpunosti odgovaraju osobinama koje su neophodne 
za ovakvu vrstu posla. PsihiCki je stabilna lienost, snalazljiva u novo- 
nastalim situacijama, komunikativan je i lako uspostavlja i ostvaruje 
kontakte a da pri torn nije upadljivo nametljiv. 

Detaljnotn provjerom podataka utvrdili smo da potice iz porociicc- .--.i.;a ;-:= _ 



102 



f iiVARI JU GOSLAVIA - SURADNICI UDBE U BIH 



I 



i*'*- i. 






toku rata bilana strani NOPa. : -, j^i; . * ..... ^ 

izvor je na podruSju Bos. Dubltfe 3cupi<5 porodifcnu kufu ±<-u semlju dolazl : « * 
jednort cbdva puta godlshje Sto takodje predstavlja povoljnu okolnost u 
pogledu uspostavljanja kontakta i daljnjeg usnjeravanja prema bezbjedno- 
sno interesantnim licima i pojavama. 

U cilju provj 616 izvorove .pouzdanosti istom su davani i odredjeni tonkretni 
zadaci koje je korektno a u granlcama svojiii mogudnosti izvrsavao na 
vrijems. Pouzdanost prezentovanih podataka potvrdjena je i preko izvora 
drugih Sektora SDB. 



U dosadasnjaxi radu sa izvorom prikupljeni su odredjeni bezbjednosno inte- 
resantni podaci o 6etni£koj emigraciji sa podrufija Sldneja a o kojira stno 
informisali kroz vise informativnih depesa i redovi&h informacija. 
Kroz pomenute infontativne mafeerijale obavjestavali smo o neprijateljskoj 
djelatnosti LONCAR MHJ0RAE&y4», OANKOVTC JOVE, /GOO "Motajica", HLANUSA 
2lVKA,t»©, svi pod op. tretmanom naseg Sektora SDB te o nekim licima koji 
se nalaze pod tretmanom drugih Sektora SDB, KRAJISNIK DANILO,/PAJIC MnaR,^ 
KVVIDOVie VASC \X. dr. 

U naredncm periodu izvora namjeravamo i dalje koristiti na planu pradenja 
neprijateljske djelatnosti Setnifike emigracije na podrufiju Sidneja uz 
davanje konkretnih zadataka preroa licima koji se nalaze pod nasim operati- 
vnim tretmanom kao i prema licima pod tretmanom drugih Sektora SDB. 
Izvora takodje namjeravamo koristiti za neposrednu realizaciju odredjenih 
konkretnih mjera prema licima pod op. tretmanom koja se nalaze u Australi- 
ji- 

Cijenedi sve navedene objektivne i subjektivne okolnosti i spremnost. iz- 
vora da saradjuje na dobrovoljnoj patriotskoj osnovi te rezultate koje 
u naredncm periodu ocekujemo predlaSemo da se SEKERAC DUSAN registruje kao 
op. veza pod pseudonimcm "BALJ". 



PRJ33LA2E OP- RADNIK, 
Rod id Radcmii 



Na osnovu £1. 51 Pravila o radi 
veze "BALJ". 




SAGLASAN SEF DETftSMANA, 
;o Radisid 



angaSovanje op. 

iRA sea, . 
{__ o 1. •* C .. 

Nikolid 



103 



CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



SESTIC, (Dragutina) Vidoslav - "Stepa" 
1948. - Husripovci/Prnjavor 



^CBOTAR'^DB BASJA LUKA . ."S.^y. * .^ 

ODJELENJE 2 

PRIJEDLOG 
za zavodjenje operativne veze 



Za SESTIC VIDOSLAVA, sin Dragutina, rodjen 9.11.1948. go- 
dine u Husripovclma , opstina Prnjavor, Srbin, drSavljanin 
SFRJ i Kanade, NPI , nalazi se na radu u MISSISSAUGI kod 
TORONTA - KANADA. 

Razlozi: 

Sestid Vidoslav se nalazi na privremenora radu u Kanadi od 
1970. godine. 

Aprila 1984. godine sa njim je zapofieto operativno kombino 
vanje prema licima koja nepr i jatel jski djeluju sa pozlcija 
cetnicke emigracije i od tada Sestid n.-»ra se u nekoliko nav 
rata javljao sa kvalitetnim podacima o aktivnostl ietaiCke 
emigracije i njenih veza u Torontu. 

Posebno kvalitetne podatke dao je o neprijatel jskoj djelat 
nosti PAND2A Sarka (POO) , sto su potvrdili 1 drugl izvori 
SDB. o tin podacima pisali smo u nasim depesama br. 02-914 
od 7.5.1984. godine, br . 02-1522, od 14.8.1984. godine 1 
lnformaci ji str.pov.br. 02-117, od 27.3.1985. godine. 

Obzirom da je £esti(5 i dalje u poziciji da nas obavjesta- 
va o nep.d^olatnost J Pandze i dr. lica, predla2eno da se 
zavode kao opcrativna voza pod jisoiicionimOB "STEPA". 

Uanja Ltik.i, U.J. t'JMJ. qodinu 



PR6DLA2K ...p.. i<AI3N I K , SAOI.ASAR SEF . O0JELENJA 02, 



SAuI.ASA^ SEF-GDJELENJA 

Ra]ko KljMjLc Sakan Slobodan 

ODOBRAVA: 
JACELfllK CENTj/kA SDB, 



104 



CUVAR I J UGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



SINDIC, (Veselina) Miljko - "Urednik" 
1930. - Lesenovac/Krusevac 




i.' j< 1 o ;-. ii xj ^ Kj 
/..-I utii nf.uvanjt! .saraunika 

;.!i i :imuvu r Uuifi 'iu i'j'oviln o rodu oliii predlazeni aiiisaiLovan J.o &3 
<iariuinju :;n ol;b &II4IO6 hlLJKA, sin Veselina, rod Jen ^.4-.l$>5o. 
i-odiue u JH'sienovcimn, iiO Krusevac, Si'HJ , musko , d riavl.'-ar.in 
M'\Ku , pj'oi'eaor, nas; Lanjen u Ban.ialuei , Ul. liar.ana hikica br. 
13, aaposli-n na rodagoSko,] akademi^i u Banjaluci. 



iV A 



O Z 1 



L/a iiindi6.cu) je do p. ado v.iSe puta kontaktimno. kro/. ''ozravore 
doSli stno do vi§c saznanja o nepri jatel Jsko,i djelatncsti poje- 
dinac.a na 1 edai.'oukc,'; akademi n: , u Udruz.enou kn.'j i acvnika Banja- 
luke i u inuavackoo djelotnosti . 

iiindi.6 j« i semoi n S c v Jativno ukazivao na nopri.jatel Jsku d^ela- 
tnont Jednof.: bjojo lica. Maknadnom provjeroc uclnnovili :--rnc 

tin se rndi o tnf.niin i>odacina. 

Sa bindider, au uopostavljeni veot-a dobri uclno:ii . loato ,.c 

kror. dor.ndAiSn.ii -"ad pc<;a&ui> i upi-emnost do Libn j.-rusi ; oiIdII.i. u 
in.: "i jal,ol u r.l:o,; djulalnosli lica iz aredina u Uo i;;a on raoi 
I>i'Oi!.ln?.Rini.) da :;o Uindid an;_:H'2u <: /.fi unradn^u !:o oi-ib po>: • -m.-u t:o- 
ri : i:ujt.-. "l,i\iiui;j i.". 



. -nri .nli; 



Ctfv" c _^:- 



,;•>:•■ 






105 



CUVARI JUGOSLAVUE - SURADNICI UDBE U BIH 



SIPKA, (Nikole) Milan - "Lektor" 
1931. - Dragolji/B. Luka 






CI'.NTAIl: 



:;vui :iahja i.."KA 



A ■ *xz 



UPITNIK S 



PrezlllK:, o>.S'\'o Ink' t In '. 



Codin.i 1 initio uulrdl.i 
(.'!>: Iin.l 1 MO) 



Mji^lo i odrcsa boravL'a 
IprohlvaliSta) 



BraC-no stctnfc 



Drz.wlfanslvo 



Zanimapje (vr.Ma po£la) 



N.isic i micsiw us'.anoTe ili prcduse 
&i Stdie K' zaposlcn 



Vrsta {gr.an.ij dtrialnosti 



bbolsba sprcma. odnos.m slru5n.i 
bvaliiibai-iia 



Znanie slranlh iOHika 



Indiridinlnc os.'bine — sL-lonxMi 
mam- i:-.*>bi 



!')j II V- iMmi ^K 



IHnl.uM 1/ proSlo.il 1 i tlruv'f 
kiiliil.-liTi.<lil.v veMlie r.l pr.v',1 M 



-I}'KA Nikole HIi.AN 

1931. ITaeolji, Bun.in T ,;vu, .:.: :=-i: 

Banja Luka, "trosmajerovu 7-a 

OS en 3 en 
Srbin 



I-rofesor VF§ /^lavni 'irerinik casopiaa 
•T^ILOZI"/ 



vfS Banja Luka 



Froavjeta 



Visoka Skola 

Potpuno vlada ruskira jezikom, 

sluzi se engleskim, njemaSkin i francus- 

kirn. 

Ne geli f?a daje pismpn» izv josta.ie, 
obazriv i konspi rati van, 
ribolovac 



Nije 



106 



r- 



rtlVAR I JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



H8S?»a 3Mft A" Una • »*1- ^ ' '^ 



i. v i> ♦.' ■!■■■ 



Linno 18.1;. 1970. t"c;uinc: onradnil: "Jjokto.r" rm^oaovar. „i. i 
ovii-1ontire:i u oktivrm oarodnlcku trirezu Genirn iuhii iiwijn 
Luka. U kontakt'u na eai-ednikcHu dofilo oc do pocatoka nc~ 
prijateldskoj djolntnoeti 'za vifio iic'a. Caradaiis'^o imao 
svesia-anu- or'i^ontaciiu i u ton eiaielu poajedovao Je oeao- :■ 
vae obdoktiyno :*, oubdektivne-nosudnoBti'.zarad. Keijutia/ 
nov.iin izborima aaradnik; Je iostao^clan Sovozne Wr«.«»*j ■'■ 
Je BSHNJ. Dolaakom na W;du«poat anatramo nepodesnim da - ' 
Uf n e E ovo evident Iran J<, u aktivnoj B aredniS!coJ mreU pa 
predlogemo dn 8e nerndnik "Lektor" br:i So iz ovidenci.lo a- 
J.tivne snrRdnigko mveZc. 

wZTSXz ;■ dorovoru 8o J ••**-■ < <"** *•»-'' 



riyfiaSo ovv. rndnik 



!',rV-l,.. ...» „f ./? "Wl 



_^>v [■/<*? r >v r40-",-Jnnov!6 







107 



CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



SMITRAN, (Dragoje) Slavko - "Grbavac" 
1935. - Grbavci/Bos. Gradiska 



, &m!&£rSi&to&^ 



SEKTOR SDB BANJA LUKA 
Odjeljenje 02 



PRIJEDLOG 
za zavodjenje operativne veze 



Za SMITRAN SLAVKA, sin Dragoje, rodjen 1935. godine u Grbav- 
cima, opStina Bos. Gradiska, Srbin, drzavljanin SFRJ i SAD, 
nalazi se na privremenom radu u Rosellu - SAD, nastanjen na 
adresi 509THOMPSON AVE. NEW JERSY ROSELLE, tel. 2012412963. 



R a z 1 o z i j 

Smitran Slavko se nalazi na privremenom radu u SAD od 1965. 
godine. 

Prvi kontakt sa njim ostvaren je 1980. godine, kada nam je 
dao niz podataka o djelatnoati cetnicke emigracije na podruc- 
ju Rose 11a - SAD, o 6emu je pisano u naSoj depesi broj 02-1031 
od 28.7.1980. godine i red.inf.br. 02-169 od 27.8.1980. go- 
dine. Sa Smitranom smo nastavili kontakte i tokom njegovih 
narednih dolazaka u zemlju i svaki put nas je detaljno upoz- 
navao o aktivnosti u redovima cetnicke emigracije, medju ko- 
jima ima i lica rodom sa naseg podrufija {Blagojevid Vid i dr.). 
O svemu ovome opsirnije pisano u naSim redovnim informacija- 
ma broj 02-264 od 25.8.1982. godine, 02-248 od 5.8.1985. go- 
dine i 02-188 od 28.7.1987. godine. 

Obzirom da su podaci koje nam je Smitran do sada davao 

108 






ftJVAR j JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH 



1 



potvrdjeni i preko drugih izvora SDB, ovogodiSnji njegov bo- 
ravak u zeralji iskoristili smo da sa njlm operativno kombinu- 
jemo prema cetnickoj emigraciji u Rosellu, SAD, a posebno 
prema Popovid Vidu i Kneievid Aleksandru za koga raspolafce- 
mo podactma da zastupa ideje NDA. 



Imajudi u vidu prethodno, kao i to da je Smitran na odredjen 
nafiin obucen i instruisan, predlaiemo da se registruje kao 
operativna veza pod pseudonimora "GRBAVAC". 

Banja Luka, 21.10.1987. godine 



PREDLA2E 
OPERATIVNI RADNIK 

Rajfkj* SmXtiajh 



SAGLASAN 
NACELNLK ODJELJENJA 02 

Slobodan Sakan 




R A V A 
KTORA/SDB 

( & tl ' £ 
ikolid 



r 



109